U studiju Dalmacije Danas razgovaralo se o sudbini zgrade Dalmacijavina. Gosti Dalmacija Danas Duela bili su Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split koja upravlja zgradom smještenom na pomorskom dobru, i arhitektica Mariana Bucat iz Arhitektonskog kolektiva.
.png)
Na emisiju se osvrnuo splitski gradski vijećnik Pero Ugarković. Smatra da se zgrada može iskoristiti i na drugačiji način.
Evo što je sve Ugarković napisao u svom Facebook statusu.
Na gostovanju kod DalmacijaDanas, Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, kazao je da su godinama čekali da Grad Split donese odluku o namjeni zapuštene zgrade Dalmacijavina, te da se danas u tom prostoru razmatra izgradnja hotela i dvije garaže s oko 500 parkirnih mjesta, prvenstveno u funkciji putnika i funkcioniranja luke.
Moja osobna želja, koju smo svi zajedno ozbiljno razmatrali, bila je da se taj prostor iskoristi drukčije, kao javni akvarij, istraživačko-edukacijski centar, da se ondje preseli pomorski muzej, a dio obuhvata ostavi za komercijalni sadržaj koji bi omogućio financijsku održivost cijelog projekta. Ideja je bila da upravo akvarij, na najboljoj mogućoj lokaciji, zajedno s komercijalnim dijelom, vraća velik dio početnog ulaganja i koncesije, dok bi Grad Split dobio snažan javni, obrazovni i identitetski sadržaj.
Split je još od antike grad koji živi uz more i od mora. Ta se veza u novije vrijeme, nažalost, znatno izgubila. Jedan ovakav centar bio bi prije svega ulaganje u mlade, u znanje i u ponovno buđenje strasti prema moru. Dovoljno je pogledati bilo koji ozbiljan akvarij u svijetu, pa i Aquarium Pula, to nisu samo turističke atrakcije, nego institucije koje provode istraživanja, obrazuju studente i sustavno grade svijest o važnosti zaštite mora. Takav bi sadržaj Splitu vratio dio identiteta kakav je uvijek imao i svakodnevno podsjećao koliko nam je more vrijedan i nezamjenjiv resurs.
Nažalost, pokazalo se da je riječ o iznimno složenom i velikom zahvatu, koji bi bio financijski prevelik teret za Grad Split. Realno, značajan dio gradskog proračuna godinama bi odlazio samo na taj projekt, dok komercijalni dio Grad sam nije niti mogao provesti. Rasprava vođena u studiju Dalmacija Danas me podsjetila na to razdoblje, a sami gosti su jasno objasnili da je realizacija takvog sadržaja na toj lokaciji strukturno i financijski neizvediva u takvim okvirima, bez ozbiljnog rizika za gradske financije.
Istodobno, otvaranjem Žnjanskog platoa i pomicanjem urbanog fokusa grada prema istoku, otvorila se realnija i dugoročno održivija alternativa. Kroz suradnju sa Županijskom lučkom upravom, koja je u tom razdoblju preuzela upravljanje Zapadnom obalom, otvorila se mogućnost ulaganja i razvoja lučke infrastrukture na platou Duilovo. Upravo se kroz tu mogućnost nastavilo sa istom idejom, da se akvarij i istraživačko-edukacijski centar, ovaj put zajedno s novim Prirodoslovni muzej Split kakav gradu doista dolikuje, planiraju na lokaciji koja je prostorno primjerenija, fazno izvediva i financijski racionalnija.
Krenulo se s prvim važnim korakom, razradom strateškog i prostorno-planskog okvira projekta, uz jasnu namjeru da se kroz izmjene prostornih planova stvore preduvjeti za njegovu buduću realizaciju. U tom procesu mi se posebno svidjelo vidjeti široko razumijevanje, zajedničku volju i ozbiljnost pristupa svih uključenih, a meni je osobno taj projekt donio zadovoljstvo i optimizam da će ovaj grad dobiti toliko važan sadržaj.
U kojem će se smjeru to dalje razvijati ovisit će o novoj vlasti, ali iskreno vjerujem da upravo na tom prostoru ovakav projekt treba dobiti priliku zaživjeti, jer Split zaslužuje odluke koje gledaju unaprijed i sadržaje koji potvrđuju njegovu ulogu najvećeg i najvažnijeg grada na hrvatskoj obali.
