Velike vrućine izmamile su brojne kupače na splitske plaže, a da bi se oni osjećali sigurno još od 10. lipnja brine Služba spašavanja života na vodi i ekološke zaštite pri Crvenom križu. Ova Služba nastala je 1996. godine i od tada djeluje pri Međunarodnoj federaciji za spašavanje te sukladno međunarodno priznatim standardima educira buduće spasioce.
Što je sve potrebno da bi netko postao spasilac objasnila nam je Tanja Marinković, koordinatorica za Dalmaciju.
- Svi kandidati moraju proći testiranje nakon kojeg mogu pristupiti tečaju. Tijekom testiranja moraju isplivati 400 metara u osam minuta, roniti 25 metara u daljinu te demonstrirati pravilan rad tehnike prsno. Nakon toga pristupaju tečaju koji je vrlo zahtjevan i traje sedam dana, od 8 do 18 sati. Tijekom njega prolaze tri cjeline - spasilački dio, prvu pomoć i ekologiju. Na kraju tečaja imaju izlazne norme, a kad sve to zadovolje dobivaju uvjerenje o osposobljenosti za spasioca na otvorenim vodama ili bazenu, ovisno što polažu. Uvjerenje vrijedi dvije godine nakon čega moraju raditi obnovu - objašnjava Marinković.
Izlazne norme koje spominje odnose se na vježbe spašavanja s opremom i bez opreme te simulacije pri kojima budući spasioci imaju priliku upotrijebiti znanja stečena na tečaju i susresti se s raznim vrstama ozljeda koje moraju zbrinuti.
U 2018. godini spasili 20 života
U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno ima 72 licencirana spasioca, a na širem području Splita čuvaju plaže Žnjan, Kašjuni, Bačvice, plažu hotela Radisson i Le Meridien Lav te onu u Stobreču. Gotovo svakodnevno imaju po desetke intervencija koje uključuju manje ozljede poput ogrebotina, lomova, sunčanica i slično, a samo prošlu godinu na području Splita spasili su 20 osoba koje su se nalazile u životnoj opasnosti.
Iako se njihov posao najčešće spominje kroz spašavanje života na vodi, velik napor ulažu i u prevenciju. To čine brojnim edukativnim i zabavnim aktivnostima u sklopu projekta "Sigurnost na vodi".
- Radi se o projektu Crvenog križa u sklopu kojeg organiziramo škole plivanja, radionice o sigurnosti na vodi, tečajeve za juniore spasioce, radionice za ekološku zaštitu priobalja. Prevencija nam je zaista bitna i na njoj intenzivno i kontinuirano radimo - kaže nam Marinković.
Na žnjanske kupače svakodnevno pazi 10 pripadnika spasilačke službe
Početkom tjedna napravili smo đir Žnjanom gdje su nam mladi spasioci prezentirali tehnike izvlačenja osoba iz mora na vatrogasni te izvlačenje s dva spasioca, a njihov voditelj Ante Benić kazao je nešto više o radu službe na žnjanskim plažama.
- Na Žnjanu u smjeni radi 10 spasilaca, po dva na svakoj od pet plaža i to od 10 do 18 sati. Konstantno provodimo i patrole, svako 10-15 minuta, tijekom kojih jedan spasilac patrolira dok drugi ostaje nadzirati plažu. Tijekom ove godine imali smo dva spašavanja iz mora i desetak intervencija s nekakvim manjim i većim krvarenjima, ogrebotinama, slabosti i slično - govori Benić.
Plaže su bile najzagužvanije tijekom Ultre, kad se u Split slilo na desetke tisuća partijanera, no nisu radili probleme spasiocima.
- Nismo ni ove godine ni prethodnih s njima imali problema. Ako primijetimo da piju na plaži ili da stvaraju nekakve probleme zamolimo ih i oni to uvaže. Udalje se s plaže ili se smire, nije bilo s njima teško - uvjerava nas voditelj žnjanske spasilačke službe.
Za kraj smo ga upitali što bi poručio kupačima kako bi njihov boravak na plaži bio što ugodniji.
- Savjetovao bih im da tijekom boravka na plaži piju dosta tekućine i drže se hlada, ali i da ne izlaze po najgorim vrućinama, od 11 do 15 sati. Neka pripaze pri ulasku u more, da ne uskaču naglo, odmah poslije obroka ili nakon ispijanja alkohola. Roditeljima savjetujem da djecu ne ostavljaju bez nadzora, pogotovo na duže vrijeme. Također bih naglasio da nam se svi kupači u bilo kojem trenutku mogu obratiti za sve savjete i pomoć - poručuje Benić.
