U sklopu maratonskog vikenda u Splitu, danas je održana panel rasprava „Znanje je dio forme“, događaj koji je otvorio program Split Maratona i stavio fokus na važnost cjeloživotnog obrazovanja sportaša.
Na Trgu Jadran u trgovačkom centru Mall of Split okupili su se istaknuti sportaši, stručnjaci i organizatori sportskih manifestacija kako bi govorili o tome zašto znanje, uz fizičku spremu, predstavlja ključ dugoročno uspješne sportske karijere.
"Mall of Split danas je domaćin sportskog panela jer vjerujemo da je znanje dio forme. Ovim panelom želimo otvoriti raspravu o sportu, zdravim navikama i motivaciji. Ujedno je to uvertira i u Splitski maraton koji s ponosom sponzoriramo ove godine, a koji već 26 godina okuplja zajednicu, promiče vrijednosti sporta, ustrajnosti i zajedništva. U Mall of Split smatramo da je važno biti aktivan dio zajednice, ne samo kao sponzor već i kao partner koji promiče pozitivne i zdrave promjene. Kroz ove aktivnosti želimo motivirati mlađe generacije da se okrenu sportu i zdravijem načinu života", kazala je Antea Kaštelan, voditeljica marketinga u Mall of Split.
Kroz Split Maraton ove je godine potpisana i ugovorna suradnja kroz koju će se studenti uključivati i profesionalno razvijati.
"Volontiranje je izuzetno važno iskustvo tijekom studentskih dana. To je razdoblje u kojem se ne skuplja samo radno iskustvo, već i životne vještine – dolazak u nove situacije, upoznavanje novih ljudi i snalaženje u neočekivanim okolnostima. Upravo zato volontiranje studentima predstavlja iznimno vrijedno iskustvo. Ove godine imamo rekordan broj i volontera i trkača, na što smo izuzetno ponosni, jer Split Maraton iz godine u godinu raste", kazala je Stella Lara Tenšek, studentica diplomskog studija psihologije na Sveučilištu u Splitu.
Događanje je dodatno obogaćeno izložbom sportske fotografije
Panel je okupio renomirana imena iz svijeta sporta, znanosti i psihologije, pa su tako sudjelovali Blanka Vlašić, profesionalna sportašica; Vik Lalić, organizator Apfel Arena Makarska Half Marathona; dr. sc. Frane Žuvela, dekan Kineziološkog fakulteta; Nelija Rudolfi, magistra psihologije i dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva; i Kristijan Sindik, predsjednik Split Marathona (STM).
Događanje je dodatno obogaćeno izložbom sportske fotografije „Između 2 otkucaja“, koja je posjetiteljima donijela snažan vizualni doživljaj emocija i trenutaka koji oblikuju sport.
"Što se tiče Split Maratona, volimo raditi u svim pravcima od kojih je jedan znanje kao dio sporta. Moji sugovornici i ja možemo puno toga iznijeti javnosti, pogotovo o tome kako sport može ući na prava vrata u obrazovanje. Maraton, kao sport svih sportova, pravi je primjer za to", kazao je Kristijan Sindik, predsjednik Split Marathona.
"Sport je mentalna disciplina, više nego fizička. Kroz njega se razvijaju talenti poput samopouzdanja, kontrole emocija, kako dostojanstveno izgubiti i pobijediti, nauči se timskom radu...", dodao je.
"Ovo znanje kroz sport je cjeloživotno učenje, što uključuje i znanje o medijima i društvenim mrežama, kao i njihove upotrebe, kao i takozvani "digitalni detoks". Za sportaše znam da je efikasno da pred velika natjecanja isključe društvene mreže, jer svaki komentar utječe na njihovu psihu i ruši koncentraciju", kazala je panelistica Nelija Rudolfi, magistra psihologije i dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva.
"Većina naših studenata dolazi iz svijeta sporta, i svoji budućnost nakon studiranja vide u sportu. Jedna od poruka njima jest da treniranje i bavljenje sportom, hvatanje rezultata i sportska forma nije kroz cijeli život. Ono što nam ostaje i daje nam slobodu za odabir i kritičko razmišljanje je upravo znanje, kroz koje im dajemo sigurnost da sve aktivnosti u području kineziologije mogu kvalitetno odraditi", kazao je dr. sc. Frane Žuvela, dekan Kineziološkog fakulteta.
Vlašić: "Trebale su mi četiri godine nakon posljednjeg natjecanja da se uopće odlučim u potpunosti odmaknuti od sporta"
Blanka Vlašić istaknula je kako se u temi obrazovanja sportaša vidi kao pomalo specifičan primjer. Iako je tijekom karijere imala priliku za obrazovne iskorake, priznaje da ih nije ostvarila jer je po karakteru osoba koja se u potpunosti posvećuje jednoj stvari. Paralelno usklađivanje vrhunskog sporta i studiranja za nju je bilo iznimno zahtjevno, a već nakon nekoliko mjeseci pokušaja postalo joj je jasno da takav ritam za nju nije održiv.
"Dobro poznajem sebe i svoj karakter – ja sam osoba koja se u potpunosti posveti jednoj stvari i u nju ulaže 120 posto. Paralelno bavljenje vrhunskim sportom i studiranjem za mene je bilo iznimno zahtjevno. U nekoliko mjeseci pokušaja shvatila sam da ostajem budna do dva ujutro pripremajući ispite, a već ujutro imam trening, i tada mi je postalo jasno da to jednostavno nije moj kapacitet.
Danas, gotovo deset godina nakon završetka karijere i posljednjeg natjecanja, svjesna sam da sam možda trebala ranije početi razmišljati o životu nakon sporta. No isto tako važno je razumjeti sportaše – kada ste na vrhuncu, potpuno uronjeni u treninge i natjecanja, izuzetno je teško razmišljati o tome što dolazi poslije. Meni su trebale gotovo četiri godine nakon posljednjeg natjecanja da se uopće odlučim u potpunosti odmaknuti od sporta, a kamoli da o tome razmišljam dok sam bila među najboljima na svijetu", kazala je Blanka.
Upravo zato smatra da sportaše treba poticati na dugoročno razmišljanje i pritom im pružiti konkretnu podršku. Važno je, naglašava, pronaći alate koji su prilagođeni njihovom sportskom angažmanu jer sportaše ne bi trebalo prepustiti same sebi ni tijekom karijere, ni nakon nje. Sport, prema njezinim riječima, razvija brojne vještine i vrijednosti koje se ne stječu u formalnom obrazovanju, zbog čega je važno njihovo iskustvo i znanje s terena kvalitetno uključiti u društvo.
Sport nas uči mnogim vrijednostima i vještinama koje ne možemo steći ni na fakultetu ni u školi, i bilo bi šteta ne iskoristiti njihovo iskustvo i znanje s terena.
Znanje pritom ne podrazumijeva isključivo formalno obrazovanje, već i niz životnih vještina koje stječemo kroz sport, među kojima je i nošenje s pritiskom. Riječ je o vještinama koje često učimo iz nužde, jer se ljudi najčešće počnu preispitivati tek kada naiđu na prepreke. Tijekom karijere, ali i nakon nje, puno sam radila na sebi, na mentalnoj pripremi, razvoju otpornosti, koncentracije i sposobnosti nošenja s pritiskom. Nitko se s tim ne rađa. Meni je, primjerice, već sa 16 ili 17 godina bilo iznimno teško nositi se s ulogom javne osobe, s medijskim naslovima i interpretacijama izvan konteksta.
Vrijeme, međutim, čini svoje. Potrebno je strpljenje kako bi se kroz iskustvo i izloženost razvila, kako volim reći, ‘debela koža’. Ako mi sport nije dao ništa drugo – a dao mi je mnogo – već i ta otpornost bila bi dovoljna da kažem koliko mi je značio", dodala je Blanka.
