„Na sudu za razvod brakova, redovi kao u bolnici ili banci“, započinje razgovor naša čitateljica (podaci poznati redakciji) koja je vidnom šoku.
Naime, Splićanka je u svojim četrdestima odlučila da je njenoj ljubavi s bračnim partnerom došao kraj. Obzirom da se radilo o sporazumnom razvodu, kako kaže sve je teklo glatko bez zavrzlama.
Kada je došao trenutak u kojem će oba partnera potpisati da 'svatko ide svojim putem', našu sugrađanku je pomalo iznenadio prizor.
„Ako ćeš vidit koga poznatog, ne triba ti ić na Rivu. Poznatog svita ka u priči i da oćeš sakrit da se rastavljaš, nemoš. Svi te vide.
A redovi veći nego u redu za na šalter, samo fali još da brojeve uzimamo“, komentira nam.
„Nije više išlo pa smo zajedno odlučili da će svak sebi, čemu ostajat u lošem braku, bolje da smo dobri prijatelji, nego loši supružnici. Dice nemamo, dogovor je sporazuman pa nije bilo peripetija ka šta inače ljudi u ovom procesu znaju proživljavat.
Sve ko po traci ide, rastave te tolikom brzinom da nisi ni svjestan šta se događa, sve je nekako to brzo bilo, a ipak za ovako veliku životnu prekretnicu, očekivala sam da će biti malo intimnije“, zaključuje čitateljica Dalmacije Danas.
Potaknuti ovom pričom odlučili smo istražiti što kažu brojke, koliko je parova izreklo sudbosnosna da, te je li više ipak onih čijoj je ljubavi došao kraj.
Dalmatinci se sve rjeđe vjenčavaju, a sve više razvode
Statistika neumoljivo govori da se Dalmatinci sve rjeđe vjenčavaju, a sve više razvode. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 2018.godine je bilo 2.170 sklopljenih brakova, te 587 razvedenih što je najviše u zadnjih pet.
U idućoj godini trend vjenčanih pomalo raste pa je tako 2019. u našoj županiji sklopljeno 2.207 brakova, a razvelo se 520 parova.
Za vrijeme pandemije koronavirusa, vjenčanja polako jenjavaju te ih je 2020.godine u bilo 1.792, dok je istodobno zabilježeno 497 razvoda.
Godinu nakon pandemije, sudbonosna 'da' izreklo je 2.158 parova na području SDŽ, a njih 468 parova odlučilo je raskinuti svoj brak.
Skoro jednak trend nastavlja se i 2022.godine kada je sklopljeno 2.120 brakova, dok se broj rastavljenih nešto smanjuje pa je u isto vrijeme zabilježeno 488 razvoda.
U istoj toj godini, na području naše županije, grad Split broji najviše propalih brakova. 302 para su se rastavila, zatim slijede Kaštela i Solin s 28 razvoda te Sinj koji broji 18 rastavljenih parova.
Od gradova u SDŽ samo u Vrgorcu nije zabilježen nijedan razvod, dok je u Vrlici rastavljen samo jedan par, a u Imotskom dva.
Split prednjači po broju razvoda
Split je po statistici DZS-a drugi grad s najvećim brojem razvoda u Hrvatskoj, jedino ga nadmašuje grad Zagreb.
No, prema dostupnim podacima vidljivo je kako naspram ostalih županija, Splitsko-dalmatinska prednjači kada su u pitanju crkvena vjenčanja. Tako je 2022. godini, broj vjerskih brakova u SDŽ iznosio je 58,3 posto (1237 od ukupno 2120 novosklopljenih brakova), a u gradu Splitu su prošle godine sklopljena 373 crkvena braka te 322 građanska.
Kako nam je potvrdila glasnogovornica Općinskog suda u Splitu, tijekom prošle godine donijeli su 701 odluku o razvodu braka.
„U 2023. godini na Općinskom suda je zaprimljeno 220 tužbi za razvod braka te 538 prijedloga za sporazumni razvod braka“, kazala nam je Dunja Rumora, glasnogovornica Općinskog suda u Splitu.
Kako podaci pokazuju, na razini cijele države, sudbonosno ''da'' prošle je godine više puta čuo matičar nego svećenik. Dok se porast crkvenih vjenčanja vidi u dalmatinskim županijama.
„Ljudi su nesigurni kad ulaze u brak“
Razloge zbog kojih se ljudi više odlučuju na građanska vjenčanja, a manje na ona crkvena, komentirao nam je splitski svećenik don Ivan Terze.
„S jedne strane smo svjesni da je dob ljudi koji se odlučuju na vjenčanje porasla, nisu to više kasne 20e, sad su to već, 30e. Ljudi kasnije sazrijevaju za brak što uključuje i odgovornost i svjesnost, samim time i pristanak na crkveno vjenčanje.
Za mene ti podaci nisu iznenađujući jer živimo u kulturi u kojoj je teško obvezat se na nešto. Moguće je da veliki broj ljudi osjeća nesigurnost. Stvari se mijenjaju i to je prirodno.
Uzmimo za primjer kako su se prije ljudi zaposlili u jednoj firmi i tu dočekali mirovinu, cijeli život bi proveli na istom radnom mjestu. Danas toga više nema, sve to pomalo utječe na nas.
I veliki broj ljudi koji su u vjeri, nesiguran je kod donošenja odluka“, smatra don Ivan Tereze.
Jesu li crkveni razvodi dostupniji nego prije?
U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji još nema podataka o crkvenim razvodima za prethodnu godinu. Crkvenim razvodom utvrđuje se da brak nije valjan, a za pokretanje postupka morate imate prave razloge. Jesu li crkveni razvodi dostupniji nego prije te je li se što promijenilo u ovoj proceduri, objasnio nam je don Ivan.
„Ne postoji crkvena rastava te se u crkvi nije moguće rastaviti kako ljudi to zapravo doživljavaju. Za sklapanje kršćanskog braka potrebno je ispuniti određene uvjete, jedan od tih uvjeta je da su supružnici tu došli slobodno, bez prisile te da su se spremni voljeti cijeli svoj život, od Boga primiti djecu te ih odgajati po zakonima Crkve.
Međutim, ako se dogodi nisu ispunjeni određeni uvjeti, Crkva smatra da brak nije ni sklopljen, jer da bi bio valjan, svi uvjeti trebaju biti ispunjeni. Zato se ne dobiva rastava, nego poništenje, jer zbog neispunjavanja uvjeta, ta veza zapravo nije ni bila okrunjena kršćanskim brakom.
Primjerice, ako je netko prisiljen da se oženi, taj brak je zapravo nevažeći“, objašnjava nam svećenik te navodi da ljudi još nisu upoznati s Crkvenim pravilima i propisima.
„ Još uvijek se susrećem s mnogim situacijama nepoznavanja crkvenih pravila i propisa, ali ništa se danas novo nije promijenilo. Samo su informacije dostupnije, što prije nije bilo pa se jednostavno nije ni znalo. No, Crkva svoj stav i nauk nije promijenila“, zaključuje don Ivan Terze.
