Pojava prvih svežnjeva divljih šparoga na tržnicama siguran je znak da je proljeće i stiglo, makar mu do kalendarskog početka nedostaje nešto malo više od tjedan dana. Ova gorka, ali cijenjena samonikla biljka, koju mnogi nazivaju kraljicom proljeća, mami brojne kupce unatoč cijenama koje nerijetko iznenade. Cijena jednog stručka na tržnicama kreće se oko osam eura, dok kilogram može dosegnuti i vrtoglavih pedeset eura. Upravo zbog toga, ali i zbog samog zadovoljstva boravka u prirodi, tisuće građana svake se godine radije odlučuje na samostalno branje. Ipak, ta naizgled bezazlena rekreacija i potraga za besplatnim ručkom može se pretvoriti u skupu avanturu ako se ne poštuju propisi koji reguliraju sakupljanje šumskih plodova, a oni su vrlo jasni i strogi, piše Večernji list.
Za branje šparoga, kao i drugih nedrvnih šumskih proizvoda na zemljištu kojim gospodare Hrvatske šume, obavezno je posjedovanje dozvole. Riječ je o "Dozvoli za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda", koja se odnedavno može dobiti potpuno besplatno i bez odlaska u urede. Postupak je jednostavan i brz, a sve se može obaviti online putem web-aplikacije Hrvatskih šuma. Potrebno je ispuniti zahtjev, nakon čega se dozvola može preuzeti na pametni telefon ili isprintati. Dozvola vrijedi za cijelu tekuću godinu, a berač je dužan pokazati je na zahtjev šumarskog inspektora ili čuvara prirode. Ovaj sustav uveden je kako bi se osiguralo održivo gospodarenje i spriječila prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa.
Oni koji se ogluše na ovo pravilo i zateknu u branju bez valjane dozvole riskiraju značajne novčane kazne. Prema važećim propisima, kazna za fizičku osobu koja bere šumske plodove bez dozvole može iznositi i više od 900 eura. Nadzor na terenu provode šumari i djelatnici Državnog inspektorata, a kontrole su osobito pojačane tijekom sezone branja najpopularnijih plodova poput šparoga, gljiva ili kestena. Važno je naglasiti da se ova pravila odnose isključivo na šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. U privatnim šumama vrijede drugačija pravila, odnosno za branje je potrebna suglasnost vlasnika zemljišta.
Osim posjedovanja dozvole, berači se moraju pridržavati i ograničenja u količini ubranih plodova za osobne potrebe. Pravilnikom je, primjerice, propisano da se dnevno smije ubrati do tri kilograma gljiva, dok su za ostale biljke količine također precizno definirane. Iako se pravila mogu činiti strogima, njihov je cilj očuvanje bioraznolikosti i sprječavanje komercijalne preprodaje ubranih plodova "na crno". Svatko tko želi sakupljati šparoge ili druge biljke za prodaju, mora sklopiti poseban ugovor s Hrvatskim šumama i za to platiti naknadu, a roba na tržištu mora imati popratnicu koja dokazuje njezino podrijetlo.
Poseban oprez potreban je kod samog odabira biljaka, jer neznanje može dovesti do katastrofalnih posljedica, i to ne samo za prirodu, već i za novčanik. Naime, dok se oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius), koja se najčešće i bere, ne nalazi na popisu zaštićenih vrsta, u Hrvatskoj rastu i druge vrste iz roda šparoga koje su pod zakonskom zaštitom. Branje strogo zaštićenih biljnih vrsta, među kojima su i neke vrste ljiljana, perunika, runolist ili velebitska degenija, smatra se teškim prekršajem. Kazne za takve prijestupe su drakonske i mogu doseći iznos i do 26.500 eura, što je dodatni razlog da se priroda ostavi u onakvom stanju u kakvom smo je i zatekli.
Sustav dozvola i ograničenja ne odnosi se samo na šparoge. Identična pravila vrijede i za sve druge popularne darove prirode koje građani vole sakupljati, od gljiva i ljekovitog bilja poput medvjeđeg luka, do šumskog voća kao što su borovnice, kupine i divlje jagode. Jesenski odlasci u šumu po kestene ili vrganje također podliježu istom režimu. Stoga, prije nego što s košarom krenete u prirodu, informirajte se o pravilima, osigurajte svoju besplatnu dozvolu i uživajte u plodovima na odgovoran način. Tako ćete izbjeći neugodnosti i visoke kazne, piše Večernji list.
