[VELIKO-SLOVO-POV]S[KRAJ-VELIKO-SLOVO]oparnik je danas sinonim za hranu bez koje ne može proći niti jedna ozbiljnija fešta, barem ne na širem splitskom području. Naravno, soparnik nije nastao u Splitu nego u nekadašnjoj Poljičkoj knežiji gdje je stoljećima bila sirotinjska hrana koja je u međuvremenu postala delicija koja je pod zaštitom UNESCO-a, a ima i EU zaštitu zemljopisnog podrijetla. Važno je naglasiti da su zaštićena sva tri naziva koja predstavljaju istu hranu - soparnik, zeljenik i uljenik, a nazivi se razlikuju ovisno o tome radi li se u gornjim, srednjim ili donjim Poljicima.
Dok više ili manje svi znaju što je soparnik, znatno je manje onih koji znaju što znači srodni mu plisnac. Upravo je plisnac okosnica serijala Dalmacije Danas koji kreće ove srijede, a imat će četiri nastavka u sklopu novog sadržajnog projekta “Pečat od vrimena”.
Radi se o projektu u kojem nam je želja predstaviti priče, običaje, legende, ljude i lokalitete Dalmacije za koje smatramo da su nepošteno zapostavljeni ili nedovoljno zastupljeni u medijima.
U isto vrijeme željeli smo da svi objavljeni članci budu popraćeni fotografijama na najvišim nivou, zbog čega projekt realiziramo u suradnji s agencijom za vizualno pripovijedanje None Of The Above. Fotografije su snimili Miroslav Lelas i Milan Šabić.
Prvi serijal unutar projekta “Pečat od vrimena” nosi naziv “Štorija o plisnacu”. Radi se o hrani koja je u nekim dijelovima Poljica slična soparniku, ali uz neke bitne razlike. Posljednja tri mjeseca posjetili smo Dolac Gornji u Poljicima, Žrnovnicu i Kučiće koji prvi poljički “susjedi”, ali i selo Pristeg kod Benkovca. U ovim mjestima radili su se plisnac, tituš i prisnac, a svaka od tih hrana bila je uvjetovana klimatskim specifičnostima kraja, osobito posljednjih nekoliko stoljeća. Krajevi u kojima je zima bila manje hladna i gdje je zelen poput blitve mogla preživjeti zimu imala je i bogatije sastojke, dok su ona izloženija subkontinentalnoj klimi imala kudikamo skromnije sastojke.
U prvom nastavku “Štorije o plisnacu” vodimo vas u Žrnovnicu. Naša domaćica je bila Pavenka Kovačić, rođena Amižić. Ugostila nas je u svome kominu gdje je pokazala kako se izrađuje žrnovački plisnac. On je sličan soparniku, ali u njega ide čak 2 kilograma mladog sira, te se na kraju prelije s 10 jaja. Ova kalorijska “bomba” radila se tek povremeno jer nije svaka obitelj mogla priuštiti plisnac pa se radio uglavnom na blagdan Križa ili na Praznik rada. Pavenka je među posljednjim ženama u ovom podmosorskom mjestu koja zna proceduru izrade plisnaca.
Nakon serijala o plisnacu, tijekom 2024. u sklopu rubrike "Pečat od vrimena" za naše čitetalje planiramo nove zanimljive uratke različitih tematika iz Dalmacije.
