Kraj je rujna i završava još jedna turistička sezona. Dok mediji govore „nikad gore“, turističke zajednice tvrde „nikad bolje“. Što je istina?
U razgovoru s načelnikom Šolte, Nikolom Cecićem Karuzićem, doznajemo što pokazuju službeni podaci, kako se razvija turizam, demografija i poljoprivreda te što otok čeka s dolaskom novog katamarana.
Evo, načelniče, kraj je rujna, kraj još jedne turističke sezone. Mediji kažu „nikad gore“, turističke zajednice kažu „nikad bolje“. Što je istina?
- Možda je istina negdje između, ali ja ću vam reći ono što je na Šolti, a to su službeni podaci koje imamo u e-Vizitoru. Sad u devetom mjesecu imamo nevjerojatan skok: do 25. rujna broj noćenja povećan je za 26%. Možda je to zbog toga što je bilo dosta dobrog vremena. Uz to, radimo izmjeru zemljišnih knjiga i oni koji ne dolaze često na Šoltu sad su našli vremena da to riješe, pa je i iz te strane dobar odaziv.
Imali smo i nekoliko konferencija, kao što je ova sada, gdje je došlo 50-ak ljudi na 3–4 dana. Prošlih dana smo imali i otvorenje spomen-kuće u kojoj je boravio Marko Marulić u Nečujmu. Ljudi dolaze i zbog berbi: bila je berba grožđa, pa dolaze pomagati. Uskoro će biti berba maslina i opet će dolaziti pomagati. Dakle, 26% povećanja u noćenjima, a oko 15–16% u dolascima.
Bila je mala rupa u turizmu, prvih desetak dana u sedmom mjesecu, dok je osmi mjesec bio u porastu, što je standardno, oko 2%. Iznenađujuće dobar bio je šesti mjesec koji je bio u porastu. Očekujemo da ćemo ovu godinu završiti u plusu s nekoliko postotaka, još ćemo vidjeti što će biti u desetom i jedanaestom mjesecu, ali to nije konačno jer veliki dio posjetitelja se ne prijavljuje.
Nećemo sada ulaziti u raspravu o tome mora li sve u turizmu biti u brojkama – to se više tiče većih sredina od Šolte. Je ispravno da Šolta nema pad broja stanovnika? Jedna je od rijetkih takvih područja, ili griješim?
- Ne, to ste dobro rekli: prema zadnjem popisu stanovništva (2011.–2021.), najveći porast stanovnika u Hrvatskoj imala je Šolta, i to 18,3%.
Gdje je tajna?
- Ne znamo točno, ali uvjeti za život srednjih i mlađih obitelji se poboljšavaju. Neki tvrde da je razlog dolazak velikog broja umirovljenika. S druge strane, u zadnjih 10 godina povećao se broj djece u vrtiću i školi za više od 40%, a u zadnjih šest godina za 33%.
Otvorili smo novi vrtić i nadogradili ga jer stari više nije mogao primiti sve. Sada imamo tri odjeljenja i jaslice – ukupno 50 djece, dok ih je prije 15 godina bilo 16. Trend rasta se nastavlja. Postoje neke mjere potpore po djetetu, ali mislim da je rast stanovništva i djece uglavnom posljedica lokacije Šolte, blizine Splita i mogućnosti dodatne zarade kroz turizam i poljoprivredu.
Ono što me posebno veseli je ulaganje u vinogradarstvo: dva velika investitora uložila su u vinograde. Prije 16–17 godina imali smo oko 25.000 loza, a sada gotovo 300.000 loza. Broj maslina također raste svake godine. Šoltansko ulje postiglo je visoku svjetsku kvalitetu i izvozi se u Dubai, New York, Tokio, Pariz, Milano, London. Prošle godine osvojili smo pet zlatnih medalja. To pokazuje da se na Šolti može živjeti bolje i nešto zaraditi.
S druge strane, urbanizacija tjera ljude iz gradova: cijena kvadrata i najam stanova su visoki, pa mladi bračni parovi ili obitelji moraju velik dio prihoda izdvojiti za stanovanje.
Raste broj djece i stanovnika, a s dolaskom novog katamarana očekujemo još veći razvoj.
- Prema našim informacijama, u utorak 30. rujna u 14:30 za Šoltu će isploviti novi katamaran 'Ispod Čekića'. To je prvi put da dolazi potpuno novi brod, jer su se dosad kupovali polovni katamarani.
Novi katamaran je sigurniji, veći kapacitet i oko 25–30% brži od prethodnog, s više od 250 sjedala. Novi katamaran je vrijednosti 6 milijuna eura.
Razgovor ćemo završiti s malom dozom humora. Čuo sam da su stare Splićanke i Splićani znali su reći, kada su znali da će netko od njih završiti na Šolti, kroz brak rekli: Dabogda te Šolta dopala?
- I dalje ima Šolta svoju „kletvu“. Rečenica je ostala, ali nije više kletva. Danas je to više zaziv majki koje žele dobro za svoje kćeri.
