Sociolog s Pravnog fakulteta u Zagrebu Dario Čepo bio je gost Točke na tjedan. Govorio je o aktualnim izazovima demokracije u Europi.
Pokušaj atentata na slovačkog premijera Roberta Fica ocijenio je kao primjer “nazadovanja demokracije”: “Ne sam atentat, već i njegov ponovni dolazak na vlast. Fico je stari izdanak Slovačke komunističke partije. Morao je sići s vlasti pod pritiskom zbog ubojstva novinara koji je istraživao korupciju, između ostalog njega i njegove stranke.
I onda se vratio i shvatio da je najbolje vratiti se Orbanovim putem, biti krajnji populist, fokusirati se na radikalno desno teme, zavađati populaciju. Kad je došao na vlast, ponovno je počeo raditi sve aktivnosti koje po svim istraživanjima vode nazadovanju demokracije – okupacija vodeće televizijske kuće, slabljenje neovisnih institucija i otpuštanje ljudi koji su imalo relevantni u borbi protiv korupcije. Atentat je posljedica cijelog tog niza aktivnosti.”
Nazaduje li demokracija i u Hrvatskoj?
“Obični građani su bili razmjerno skeptični prema ulasku Hrvatske u EU”, prisjetio se Čepo.
“Bojali su se skupoće i sličnih problema, ali vjerovali su da će Europska unija barem natjerati naše političare da se ponašaju demokratičnije i da će život biti bolji 2024. nego što je bio 2004. Meni se čini da situacija nije bolja i da je u nekim situacijama i puno gore”, naglašava te dodaje:
“Zanimalo me zašto je demokracija u tolikoj mjeri nazadovala i je li to povezano s Europskom unijom. Na neki način sam zaključio da postoje neki elementi koji su povezani s Hrvatskom i našim političkim sustavom i političkim elitama, ali dio leži i na Europskoj uniji i neispunjenim očekivanjima.”
Ističe kako europske stranačke obitelji imaju kratkoročni fokus na zadržavanje što veće razine moći koja će im pomoći u nacionalnim državama i Bruxellesu da zadrže moć, što je posebno očito u mandatu Ursule von der Leyen: “Pretvorila je EK u čistu stranačku komisiju.”
“Drugi veliki problem je Europska komisija i njena slabost da brine za zaštitu interesa svih država i građana Europske unije, dajući preveliku dominaciju Europskom vijeću, koji su najmoćniji politički akteri u Europskoj uniji”, dodao je za N1.
“Plenković je zainteresiran da što prije ode iz ove žabokrečine”
Pozicija Ursule von der Leyen je načeta, između ostalog i zbog istrage koju EPPO vodi zbog nabavke cjepiva. Drugi kandidati su prisutni u javnosti i kalkulira se njihovim imenima, među kojima se ističe i hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković.
“Toliko bi se stvari moralo posložiti. Apsolutno je vidljivo da je Plenković iznimno zainteresiran da što prije ode iz ove žabokrečine i situira se u Bruxellesu gdje on prirodno pripada. Moja logika je da bi njegova sujeta njega spriječila da uzme ijedno slabije mjesto i da su mjesta na koja on i njegova sujeta mogu ići vrlo ograničena. Ali da će raditi na tome da će pokušati dobiti što bolju poziciju, to sigurno hoće”, kazao je.
Što rast desnice znači za demokraciju?
Čepo smatra da će desnica utjecati na zakonodavstvo i djelovanje Europske unije i institucija onoliko koliko to mainstream političke stranke dopuste.
Ipak, izdvojio je jedan fenomen: “Ono što se donedavno nije moglo očekivati je da će ijedna od mainstream stranaka biti spremna koalirati s radikalnom desnicom.
Taj sanitarni koridor koji su demokratske političke stranke napravile prema radikalnoj desnici i antidemokratskim političkim opcijama je omogućivao da imamo normalnu politiku, ostavljajući po strani radikalnu desnicu. Kada su primarno desne političke opcije shvatile da im je puno važnije da zadrže moć nego da kompromisno djeluju s centrističkim i lijevim opcijama i kad su se počele uključivati u svoje vlade, tad je sanitarni koridor nestao.”
“Primarni problem demokracije u Europskoj uniji je odluka desnih političkih opcija da im je radikalna desnica sasvim ok partner, bez obzira na to što ta radikalna desnica u čitavom nizu država koristi argumente koji ne samo narušavaju, već i uništavaju demokratske političke procese”; dodao je.
Europsko vijeće – izvor nedemokratičnosti u EU
Europsko vijeće i njegovu dominaciju je izdvojio kao izvor nedemokratičnosti u Europskoj uniji, a kao rješenje, Čepo nudi neku vrstu transnacionalnih izbora.
“Jedna dobra stvar koje su stranačke dobre obitelji mogle napraviti je reći: razumijemo da bi Hrvatima najlakše Hrvati mogli objasniti koje su prednosti Europske unije, ali ako je ideja da ne sjedimo u Parlamentu po nacionalnim grupama nego po ideološkim osnovama ili razlikama, nije li onda logično da, recimo, 150 zastupnika izaberemo tako da napravimo transnacionalnu listu u kojoj bi bili i Maltežani i Nijemci i Hrvati, koji bi se predstavljali i malteškim i njemačkim i hrvatskim biračima i koji bi govorili ‘nije važno predstavlja li vas Hans ili Ivan, važni su prijedlozi koje nudimo’. Prenesite to samo na nacionalnu razinu”, objasnio je.
