Neobično ponašanje morskog psa modrulja koji na vrlo neuobičajen način pliva uz samu obalu, pobudio je zanimanje javnosti. Snimku je objavio jedan hrvatski portal, s tvrdnjom da se radi o Crikvenici, no video je zapravo snimljen nekoliko dana ranije u Italiji.

Ipak, s obzirom na to da posljednjih godina negdje u ovo vrijeme ta vrsta sve češće stiže u plića priobalna područja Jadrana, Morski.hr je angažirao vrhunskog stručnjaka za morske pse, da objasni o čemu se radi. Morski biolog i patobiolog Andrej Gajić ravnatelj je Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA i rukovoditelj Shark Tales pri National Geographic (Washington, D.C.) i kroz svoj rad je objavio više od 60 znanstvenih radova i dvije monografije. Za Morski.hr razbija mit o tome da se radi o opasnim životinjama, a napravio je i zanimljivu forenzičku analizu onoga što se možda dogodilo životinji na snimci.

– Složena prostorna organizacija unutar populacija karakteristična je za veliku većinu morskih pasa, posebice migracijske vrste. Iz priložene video snimke jasno se vidi da se radi o odrasloj ženki psa modrulja, Prionace glauca (Linnaeus, 1758), jedne od najčešćih pelagijskih morskih pasa Jadrana – koja se u njemu na nekoliko lokacija i koti. Iako je snimka dosta loše kvalitete, govori nam mnogo o stanju uočene jedinke – kazuje Andrej Gajić.

Moguće rane od ostiju

– Prema načinu kretanja, posebice pokretima glave i repa, položaju prsnih peraja uočavamo da je jedinka dezorijentirana, iscrpljena i vrlo vjerojatno prestrašena. Kada pogledamo pažljivo, na lijevoj strani tijela opažamo traumatsku leziju nepoznate etiologije. Lezija s naslovne fotografije duljine oko 10 cm locirana je neposredno uz lateralnu liniju, nešto ispred osnovice prve dorzalne peraje. Nastala je vrlo vjerojatno ubodnim ranama i/ili razderotinama, ovalnog do okruglog oblika. Bez pažljivog patomorfološkog pregleda nemoguće je govoriti o nastanku ovakvih lezija, ali ne možemo isključiti da se radi o ranama zadobivenim tijekom akta parenja, napada većeg predatora ili pak djelovanjem čovjeka – a najvjerojatnije su nanesene ostima i svakako su starije od sedam dana. Kada promatramo krupne, apeksne predatore, često podcjenjujemo ili posve zanemarujemo faktor stresa koji se javlja nakon pretrpljene traume bilo kojeg tipa. Neobično ponašanje kako vidimo na snimci, lako može biti odgovor na stres uslijed kojeg životinja gubi mogućnost normalnog funkcioniranja – pojašnjava Gajić.

MODRULJ: OBJEKTIVNA OPASNOST I POZNATI NAPADI

Neophodno je demantirati izjave pojedinih medija da se radi o “najopasnijoj” vrsti koju susrećemo u Jadranu – što ne samo da stvara krivu sliku, već i širi dobrim dijelom neosnovan strah u široj javnosti. Jasno, modrulj jest potencijalno opasna vrsta – no treba istaći da je u posljednjih 100 godina u svijetu poznato manje od deset neprovociranih napada (ISAF), a svega jedan u Mediteranu iz kolovoza 1986. u Lionskom zaljevu koji se može pripisati modrulju (GSAF, ISAF). Modrulj je iznimno radoznala vrsta morskog psa, nerijetko tijekom ronjenja kruže oko ronioca, kojeg ponekad i dodiruju vrhom gubice.

Stoga, unatoč ovakvom možemo reći dijelom i očekivanom pojavljivanju modrulja ne postoji nikakav razlog za strah ili paniku.

MODRULJ: UGROŽENOST I ZAŠTITA

U vodama Republike Hrvatske modrulj je osjetljiva (vulnerable) vrsta, dok je na regionalnom nivou u Sredozemlju ocijenjen kao kritično ugrožen (critically endangered). Nalazi se na pravilniku o Strogo zaštićenim vrstama Republike Hrvatske (NN 144/13, 73/16) – te je njen izlov, ali i uznemiravanje strogo zabranjeno!

POGREŠNI NAVODI NA PORTALIMA

Morski psi i raže od davnina su plijenili čovjekovu pozornost, izazivajući strah i znatiželju. Većini ljudi morski psi predstavljaju strojeve za ubijanje iz horor filmova. No, od gotovo 500 poznatih vrsta, njih nešto manje od 30 može predstavljati objektivnu opasnost za čovjeka. Ciljanim izlovom, neselektivnim ribolovnim alatima, kao i barbarskim izlovljavanjem pasa radi peraja, ljudi ubiju stotine milijuna morskih pasa na godišnjem nivou – što je dovelo do dramatičnog i zabrinjavajućeg pada broja populacija mnogih vrsta, koje se danas nalaze na samom rubu opstanka.

Nažalost, danas postoji značajan broj različitih čimbenika, kako prirodnih, tako i antropogenih, koji zajedno vrše izniman pritisak na populacije različitih vrsta.

Osnovni (često negativni) prirodni pritisci na autohtone populacije oslikavaju se u sve intenzivnijim klimatskim promjenama i pojavom alohtonih svojti. Najznačajniji antropogeni pritisci svakako se ogledaju u nekontroliranom i neselektivnom ribolovu, sve većem onečišćenju mora, trajnom i nepovratnom degradacijom staništa, kao i uznemiravanjem. Pojedini vrsno-specifični čimbenici, kao što su spor rast, kasno spolno sazrijevanje i mali broj potomstva, doprinose sve većoj ugroženosti morskih pasa i raža, podjednako na lokalnom i globalnom nivou.

Vrlo loša educiranost i nizak nivo svijesti o diverzitetu, pojavi i ugroženosti morskih pasa kod lokalnog stanovništva i ribolovaca često dovodi do pojave brojnih pogrešnih identifikacija koje stvaraju iluziju o trenutnom stanju populacija. Pogrešna identifikacija vrsta nerijetko se događa i u znanstvenim krugovima.

POJAVA KRUPNIH MORSKIH PASA U JADRANU

U posljednjih 200 godina, do danas, u vodama istočnog Jadrana postoje navodi ukupno 60 vrsta elasmobranhija, od čega čak 36 vrsta morskih pasa i 24 vrste raža. Ovakvi navodi, dakako, ne predstavljaju pregled vrsta koje u Jadranu stalno obitavaju. Nadalje, neke od zabilježenih susreta uzimamo s velikom dozom rezerve, obzirom na nedostatak adekvatnih znanstvenih argumenata i podataka.

Pojedine, širim masama dobro poznate vrste, nerijetko se pojavljuju u istočnom Jadranu. Tako, imamo više od 60 potvrđenih susreta s velikom bijelom psinom, više od 35 susreta s atlantskom psinom, desetine susreta s morskim psom mako, nekolicinu susreta s gorostasnim psinama (koje u iznimnim slučajevima rastu više od 14 m, a hrane se planktonom), kao i brojnim drugim vrstama – pojašnjava nam Gajić.

Na kraju ove priče, pogledajte snimke ili snimku. Članak s videom se pojavio u hrvatskom mediju s tvrdnjom da su je dobili od čitatelja iz Crikvenice. S druge strane, nekoliko dana ranije, snimku je objavio talijanski Qui News. Činjenica je da se radi o morskom psu koji se posljednjih godina redovito viđa u plićim dijelovima Jadrana, a zašto je tome tako, pojasnio je ipak stručnjak. Dobra je vijest da se morskih pasa u Jadranu ipak – ne trebate bojati, zaključuje Morski.hr.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime