Najnovija presuda na Prekršajnom sudu u Splitu, jedna u nizu sličnih, ponovno je aktualizirala pitanje prometnih prekršaja za koje policija nije utvrdila počinitelja – riječ je mahom o snimkama vozila u prekršaju koje 'uhvate' kamere, a najčešće su u pitanju prekoračenja brzine i prolasci kroz crveno svjetlo na križanjima sa semaforima.
I uglavnom je riječ o prekršajima koji 'pizaju', koji se masno kažnjavaju. Obično također u blizini nema policijskih patrola koje bi zaustavile prekršitelja i odmah utvrdile o kome je riječ te se sve svodi na slanje obavijesti nadležne policijske postaje vlasniku vozila da 'dostavi vjerodostojan podatak o identitetu osobe koja je vozila na dan…'
Kazna od 1320 do 2650 eura
I tu dolazimo do glavnog problema. Napose što je zakonodavac pa i policija ovako reguliranim postupkom 'prebacila' odgovornost za utvrđivanje najvažnijeg elementa prekršaja (identitet osobe za upravljačem danog datuma) na vlasnika vozila – a takva praksa je već naišla na negodovanje – nego je otvorena i druga vrsta kalkulacije na strani građana.
Ta druga vrsta kalkulacije odnosi se na procjenu vlasnika vozila (najčešće je to i prekršitelj, ali nije rečeno, to bi trebalo biti na policiji da utvrdi) koliko će profitirati ako ne prokaže stvarnog prekršitelja!
Što nas dovodi i do najnovijeg primjera iz prakse, a takvih slučajeva je već bilo pravo more. Policija je dakle poslala obavijest vlasniku vozila da dostavi vjerodostojan podatak o identitetu osobe koja je upravljala vozilom na određeni dan u ljeto 2022. godine. Jer tog dana je vozilo snimljeno u prekršaju prekoračenja brzine u naseljenom mjestu.
To prekoračenje, a moglo je biti i ono najteže (brzina za 50 km/h viša od dozvoljene, kazna od 1320 do 2650 eura ili 60 dana zatvora!) nije u ovoj fazi postupka uopće bitno, za sada se od vlasnika traži samo da 'prokaže' vozača. I naglašeno je uvijek u tim obavijestima iz policije, da se dostavljanje više imena, više identiteta osoba koje su možda vozile u tom nekom trenutku (ako se vozilom istog vlasnika koristi više ukućana recimo), ne smatra 'vjerodostojnom informacijom'.
A ako se dostavi više imena ili se zanemari policijska obavijest (kao što je u našem slučaju bila situacija), e u takvim slučajevima policija prijavljuje vlasnika vozila po drugom članku Zakona o sigurnosti prometa na cestama, članku 229. stavak 3., koji nema veze ni s prekoračenjem brzine ni s prolaskom kroz crveno. Taj stavak je uveden isključivo kako bi se kažnjavali vlasnici vozila koji ne sudjeluju u prokazivanju vozača koji su napravili prometni prekršaj.
I po stavku 7. tog članka predviđena je – jer zakonodavac je bio svjestan 'rupe', izgledne mogućnosti da vozači jednostavno zamijene kaznu za prekoračenje brzine ili prolazak kroz crveno sa znatno blažom kaznom zbog neodavanja identiteta vozača – gotovo drakonska kazna između 660 i 1990 eura!
Ako plati u roku...
No, suci na prekršajnim sudovima su svjesni cijele problematike i pomalo nepravedno postavljenih zakonskih osnova pa često u ovakvim slučajevima idu ispod zakonskog minimuma za prekršitelje.
Što je bio slučaj i u ovom predmetu iz 2022. godine: vlasnik vozila nije odao tko je bio za volanom kada je snimljenu prekoračenju brzine pa ga je Postaja prometne policije Split prekršajno prijavila zbog ovog drugog prekršaja, jer nije dao vjerodostojan podatak o identitetu vozača. Za taj prekršaj se vlasnik vozila pojavio pred sudom i priznao ga, rekao je da je vjerojatno zaboravio poslati policiji podatke zbog dnevnih obaveza. Sud ga je zbog toga, kao i zbog teške materijalne situacije i činjenice da onim originalnim prekršajem, prekoračenjem brzine, nitko nije doveden u opasnost, kaznio ispod zakonskog minimuma, s 300 eura kazne. A ako plati u roku, onda je iznos kazne 200 eura…
