Po svoj je prilici ta čokolada sigurna za jelo, kuhanje i pečenje, i to zbog dvaju razloga. Prvo, čokolada u sebi ima veoma malo vlage, pa se mikroorganizmi moraju pomučiti da se smjeste i narastu, usprkos velikoj količini šećera. Drugo, kakao je krcat prirodnim antioksidansima koji ne dopuštaju mastima da oksidiraju i užegnu. Tamna čokolada trajat će najmanje dvije godine – mliječna i bijela čokolada oko pola tog vremena, jer sadržavaju mliječne masti koje užegnu brže od kakaova maslaca, piše N1.
Mrlje na čokoladi prirodna su promjena nastala kad se loše temperirana čokolada dulje čuva u toplim i vlažnim uvjetima. Ta prašnjavost, poznata kao „cvjetanje”, potječe od nakupljanja masti ili šećera na površini čokolade.
Anatomija „cvjetanja” čokolade
Masno cvjetanje nastaje kad se masti u čokoladi rastope i preoblikuju u velike upadljive nakupine. Šećerno cvjetanje nastaje kad se šećer rastopi u površinskoj vlazi, koja ispari ostavljajući tanku šećernu koricu.
Knjiga Znanost kuhanja autora Stuarta Farrimonda u izdanju Školske knjige donosi vam sve što trebate znati da ovladate umijećem kuhanja.
S pomoću ove bogato ilustrirane knjige prepune korisnih informacija upoznajte znanost kuhanja i kuhajte kao majstor! Usavršite svoje vještine i preobrazite način na koji kuhate.
Zašto je kuhana hrana tako ukusna? Trebamo li meso soliti unaprijed ili netom prije pripreme? Kako prepoznati svježu ribu? Kako konzervirati ribu u kući? Kako uspješno skuhati rahlu rižu? Zašto kokice pucaju? Je li češnjak bolje zgnječiti ili nasjeckati? Kako skuhati povrće da se sačuvaju hranjivi sastojci? Kako svaki put skuhati sočnu i ukusnu ribu? Koju vrstu vrhnja koristiti za kuhanje? Možemo li spasiti presoljeno jelo? Kako ublažiti okus preljutog jela? U čemu je tajna karamelizacije?
Otkrijte i zašto je mariniranje mesa preko noći nepotrebno, kako se namakanjem pojačava okus suhih začina, zašto je orašaste plodove najbolje tostirati u mikrovalnoj pećnici i kako će zahvaljujući soli poširano jaje uvijek ispasti savršeno.
Doznajte sve i o najčešćim termičkim postupcima obrade hrane – roštiljanju, sporom kuhanju, prženju u tavi, sous vide, kuhanju pod tlakom, kuhanjem na pari i u mikrovalnoj pećnici te pečenju u pećnici.
Iz predgovora autora knjige “Znanost kuhanja”…
“Kuhanje se smatra „umijećem”, a sastoji se od niza procedura i postupaka kojih su se kuhari stoljećima slijepo držali. Međutim, mnoga su od tih „pravila” nejasna i sputavaju kreativnost. Znanost i logika pokazuju nam da su mnogi običaji jednostavno pogrešni.
Na primjer, grah prije kuhanja ne treba namakati satima, meso ne treba odstajati da bi bilo sočno, a marinirano meso može biti ukusnije ako odstoji jedan sat umjesto pet sati. U ovoj knjizi odgovaram na više od 160 najčešćih kulinarskih pitanja i dvojbi, a smislene i praktične odgovore temeljim na najnovijim istraživanja. Pokazujem da zahvaljujući znanosti možemo cijeniti čudesa koja svakodnevno viđamo u kuhinji, piše Večernji list.
S pomoću mikroskopa možemo vidjeti kako pjenjača žućkastu sluz bjelanjka pretvara u snježnobijelu vunastu meringu. A uz malo kemije vidimo zašto se odrezak, koji je ostavljen da cvrči na vrućem roštilju, iz bljutava i žilava komada mesa pretvara u poželjnu mesnu poslasticu. Uz dojmljive slike i dijagrame, ova knjiga opisuje najčešće postupke i tehnike kuhanja, obrađuje glavne namirnice poput mesa, ribe, mliječnih proizvoda, začina, brašna i jaja te nudi vodič za opremanje vaše kuhinje najboljim pomagalima. Uz neformalan jezik i minimalan žargon nastojao sam da Vi, čitatelju, oslobodite svoju kreativnost uz razumijevanje znanosti o hrani i kuhanju. Kad više nisu sputani pravilima recepata, kuhari mogu eksperimentirati i, kad smišljaju jela, osloniti se na znanost.”
