Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. Hrvatska ima 3,871.883 stanovnika.
Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto.
Popis 2011. pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva 90,42 posto, Srba 4,36 posto, Bošnjaka 0,73 posto, Talijana 0,42 posto, Albanaca 0,41 posto, Roma 0,40 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40 posto.
Rezultati popisa stanovništva imat će izravne posljedice na primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebno u odnosu na pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma pripadnika nacionalne manjine koji čine najmanje trećinu stanovnika jedinice lokalne samouprave, piše Dnevnik.hr.
Najrazvikaniji takav slučaj je u Vukovaru gdje to pravo ima srpska nacionalna manjina, ali ono nije bilo implementirano u Statut grada.
Ustavni sud je nakon četiri godine čekanja 2019. donio odluku o ocjeni ustavnosti Statuta Grada Vukovara te zaključio da je on neustavan i naložio da se u službene dokumente i službenu uporabu ravnopravno s latinicom uvede i ćirilično pismo.
Odluka Ustavnog suda naišla je na velik otpor u dijelu javnosti, a najglasniji je bio gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, koji ju je odbijao provesti.
Penava je komentirajući pad broja Srba u Vukovaru ispod 30 posto odnosno za pet posto od zadnjeg popisa stanovništva rekao da to nije rezultat iseljavanja Srba već je popis stanovništva iz 2011. bio netočan.
Predsjednik vukovarskog SDSS-a Srđan Kolar smatra kako možebitno ukidanje nekih prava Srba u Vukovaru tu zajednicu neće puno pogoditi jer, kako kaže, i ona prava koja su im do sada bila zajamčena, nisu mogli konzumirati.
Potpredsjednica Vlade i SDSS-a Anja Šimpraga izjavila je novinarima da će se o rezultatima popisa stanovništva za 2021. očitovati nakon što analiziraju sve podatke.
"Ako smo ispod 33 posto u gradu Vukovaru to bi značilo da nemamo pravo na dvojezičnost, ali kad bih ja bila gradonačelnica i postupala onako ljudski stečena prava ne bi branila", rekla je Šimpraga.
