Voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Ravnateljstvu policije Anita Matijević kazala je u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" da je Kaštelanski slučaj vršnjačkoga nasilja digao cijelu Hrvatsku na noge.
Naglasila je da ne može komentirati aktualni slučaj, ali općenito smatra da se ne treba snimati nasilje, jer samo snimanje čini štetu žrtvi. Istaknula je da nasilje treba prijaviti. Matijević je zahvalila građanima koji su dojavljivali o ovom i svim drugim sličnim događajima. Ponovila je da snimke ne treba dijeliti preko društvenih mreža, već nasilje treba prijaviti policiji.
Raste broj vršnjačkog nasilja
Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa kazala je da trebamo biti vrlo zabrinuti jer raste broj vršnjačkog nasilja. Naglasila je da je u tome ključna uloga sustava socijalne skrbi zbog zaštite djece, kako žrtava tako i počinitelja nasilja.
- To je ono na što trebamo staviti naglasak. Svjedoci smo svakodnevno osuda i preko društvenih mreža, no činjenica je da moramo voditi računa o djeci općenito. Tako da treba pomagati i jednima i drugima - dodala je.
Prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu rekla je da nasilje u Kaštelima nije bilo nasilje u afektu već je bilo s ciljem i svrhom.
- Nama je cilj da počinitelji nasilja dobiju odgovarajući program kako bi se zaustavio taj krug - dodala je.
Naglasila je da je činjenica da je vršnjačko nasilje u porastu a za to postoji cijeli niz razloga. Dodala je da treba vratiti preventivne programe i da je vrlo bitna odgovornost škole.
Mladi ne znaju rješavati probleme
Psihologinja i pedagoginja s Učiteljskog fakulteta iz Zagreba prof. dr. sc. Dubravka Miljković naglasila je da mladi ne znaju rješavati probleme, ali ne znaju to ni mnogi stariji.
- Ono što vide oko sebe, sve ono što se zbiva u društvu prelama se i na školu. Kada oni vide kako se rješavaju problemi, kada gledaju sve te filmove u kojima se tako rješavaju problemi, onda je jasno da uče to. Oni ne slušaju ono što im mi govorimo već ono što radimo i sami, što vide da rade neki drugi, a zapravo bez posljedica. To je ono što vide i jasno je da na isti način postupaju. Nije tu samo škola kriva. Škola radi koliko može - kazala je.
Naglasila je da treba puno edukacije ljudima koji rade s djecom.
Mali broj slučajeva dođe do suda
Predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Peto Kujundžić istaknula je da "crna brojka nasilja među djecom ostaje crna brojka". Dodala je da vrlo mali broj slučajeva dođe do suda. Kazala je i da vrlo mali broj nasilja bude i prijavljeno te da vrlo mali broj državni odvjetnik procesuira.
Vratiti povjerenje u institucije
Pletikosa je kazala da svi zajedno možemo vratiti povjerenje u institucije tako da se nasilje počne prijavljivati. Naglasila je da smo u Hrvatskoj u 2019. imali 1744 prijave vršnjačkog nasilja. Kazala je da je 1496 mjera poduzeto prema počiniteljima vršnjačkog nasilja.
- To su mjere koje se podnose prema Obiteljskom zakonu i Zakonu o socijalnoj skrbi - naglasila je Pletikosa.
Matijević je istaknula da svako vršnjačko nasilje ne zahtijeva kazneno-pravnu reakciju. Miljković je rekla da žrtva uvijek ispadne kriva.
- Ni mi odrasli ne prijavljujemo nasilje u obitelji zato što se bojimo da će nam reći da smo sami krivi za to - dodala je.
Centrima nedostaje stručnjaka
Ajduković je kazala da nema političke volje da se u neke stvari uloži, jer su uvijek neke druge stvari prioritet.
Pletikosa je rekla da centrima za socijalnu skrb u ovom trenutku nedostaje oko 600 stručnih radnika.
- Radimo na tome da povećamo broj stručnjaka koji trebaju raditi u sustavu socijalne skrbi - rekla je.
Naglasila je da osobe koje su uhićene u Kaštelima ako budu u tretmanu Centra radit će se na tome da im se pomogne.
Ajduković je naglasila da mladima treba dati neki smisao.
- Mi imamo krizu smisla - dodala je.
Počinitelji nasilja trebaju snositi posljedice
Peto Kujundžić kazala je da počiniteljima nasilja treba pomoći. Miljković je dodala da posljedice za počinitelje nasilja trebaju postojati.
- Treba educirati i napraviti primarnu prevenciju. Napraviti njega zadovoljnim sa samim sobom, neka bude sretan pa će biti i dobar - rekla je.
