U Hrvatskoj je potvrđen slučaj gube, odnosno lepre, bolesti koja je posljednji put u našoj zemlji zabilježena prije više od 30 godina.
Od Ministarstvu zdravstva doznaje se da je riječ o stranom radniku iz Nepala, a izolirani slučaj zabilježen je prije desetak dana na splitskom području, piše HRT.
Osoba je na liječenju i svi su njezini kontakti pod nadzorom.
Lepra, koja je stoljećima bila smrtonosna, danas je izlječiva bakterijska bolest koja se ne širi lako.
Najčešće se prenosi dugotrajnim i bliskim kontaktom, kapljičnim putem, a inkubacija može trajati i dulje od 20 godina.
- Promjene su najčešće po koži, one nisu toliko specifične. Mogu biti hiperpigmentacije, blijeda koža, koža koja je zahvaćena bude promijenjena, a između budu područja normalne kože. Mogu biti nekakve čvoraste promjene. Nije to lako posumnjati, ali kad imate podatak da osoba dolazi iz područja gdje bolesti ima, onda ipak infektolozi na to misle, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Split.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Ne postoji ugroza za širenje bolesti
- Po postavljanju dijagnoze, osoba je odmah dobila propisanu antibiotsku terapiju, a svi bliski kontakti su pravodobno identificirani i uključeni u program nadzora ili kemoprofilakse.
Ne postoji ugroza za javno zdravlje niti rizik prijenosa bolesti pri uobičajenom socijalnom kontaktu ili na širu populaciju, a zdravstveni sustav provodi sve potrebne mjere u skladu s epidemiološkom strukom i s međunarodnim stručnim smjernicama.
Po dobivanju antibiotika oboljela osoba vrlo brzo prestaje biti zarazna, pa naglašavamo da u ovom trenutku ne postoji ugroza za širenje bolesti, izvijestili su iz HZJZ-a.
- Hrvatski zdravstveni sustav u potpunosti je pripravan za svaku epidemiološku situaciju, bila ona uobičajena ili ne, te se svaka bolest brzom dijagnostikom i donošenjem epidemioloških mjera i mjera liječenja stavlja pod kontrolu. U slučaju potvrde bolesti, provodi se standardni epidemiološki postupak: oboljeli dobiva potrebnu terapiju, identificiraju se bliski kontakti oboljele osobe, koji se potom pregledaju i, prema potrebi, prate ili preventivno liječe. Bliskim kontaktom, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, smatra se osoba koja je bila u dugotrajnom, redovitom i neposrednom kontaktu s neliječenim bolesnikom, primjerice članovi kućanstva. Ovakav ciljano usmjeren pristup osigurava zaštitu zdravlja bez nepotrebnog uznemiravanja šire javnosti, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
