Gosti su nas zaobišli ovog ljeta, a i oni koji su stigli manje troše jer su shvatili da ih "deremo" cijenama. Nismo skupi, nego smo precijenjeni, cijene su posebno visoke u restoranima i trgovinama, a gosti to vide i pitanje je kako će se ponašati iduće godine. Poruka je to koju smo ovih dana čuli s više strana u pokušajima da istražimo je li hrvatski turizam baš u takvom minusu kako se priča na terenu.
Prve neslužbene brojke za srpanj kažu da je u Hrvatskoj zabilježeno oko pet posto manje dolazaka stranih turista, s tim da je s njemačkog, nama najvažnijeg emitivnog tržišta, stiglo gotovo deset posto manje turista nego lani u srpnju, što je brojka koja turističke djelatnike najviše zabrinjava. Istodobno iz Udruženja ugostitelja Hrvatske gospodarske komore pristižu brojke o padu prometa u ugostiteljskim objektima na Jadranu. Brojke su na obali puno niže od prosjeka Hrvatske i sve to znači da su nam naši najvjerniji odmorišni gosti, koji dolaze u Hrvatsku na more, podbacili. U sektoru su oprezni s izjavama, drže se umjerenog optimizma s porukom da se čeka što će donijeti kolovoz, no vidi se briga da zarada neće biti onakva kakvoj su se nadali.
"Nije to tako strašno, nekoliko postotaka gore ili dolje, ionako pričamo da nam ne treba rast u sezoni, ali ipak treba voditi računa o tome što se događa s njemačkim tržištem, koje je teško nadoknaditi. Vjerujem da će i službena statistika potvrditi da nikakvih problema nemaju oni koji imaju visoku kvalitetu i vrijednost za novac", kaže za Jutarnji list sugovornik koji je godinama u branši.
Fiskalizacija Porezne uprave kaže da je u srpnju ove godine iznos računa u ugostiteljskim objektima šest posto veći u odnosu na lanjski, uz 17 posto više izdanih računa. Osim što ove brojke pokazuju da turisti troše manje nego lani, Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostitelja, otkriva da su brojke od ovog prosjeka znatno lošije na obali.
Njihove ankete među članovima pokazuju da su u srpnju imali prosječni pad prihoda od 20 posto u odnosu na srpanj prošle godine, pri čemu istarski ugostitelji bilježe najveći pad od 30 posto, u Dalmaciji iznosi između 10 i 20 posto, a na otocima čak 50 posto.
Tabak smatra da goste nisu rastjerale visoke cijene, koje su i dalje niže od onih u Njemačkoj i Italiji, nego su za pad potrošnje krivi loša situacija i pad standarda.
Ne slažu se svi s tim konstatacijama. Dugogodišnji poduzetnik u turizmu u Istri, Jasmin Šabić, koji je lani Novasolu prodao svoju agenciju za najam vila Istria Home, na temelju iskustva, analiza i brojnih razgovora s gostima zaključuje da nam se pohlepa vraća kao bumerang. Smatra pritom da su za to najviše krivi upravo ugostitelji i trgovci i za Jutarnji daje primjere.
"Ja imam dvije kuće za najam koje su izuzetno visoke dodane vrijednosti i tamo ne dolaze gosti koji si to ne mogu priuštiti. Činjenica je da su ti moji gosti u prethodnim godinama išli po restoranima barem tri puta tjedno, a sad više ne idu uopće jer ne žele plaćati precijenjene usluge. Kuhaju doma. Evo, sutra mi dolaze Englezi, kod kojih su cijene značajno više, primanja su viša i sve je kod njih skupo. Ni oni ne idu po restoranima jer se osjećaju prevareno i glupo. Jednu večer sam došao u kuću drugim gostima obaviti neku sitnicu i moji su gosti kuhali, pekli su nešto u pećnici, na roštilju", ispričao nam je Šabić koji posljednju godinu jako puno putuje, vidi tamo cijene i onda se grozi kad dođe kući.
"Imam puno prijatelja Nijemaca i razgovaram s njima, ali i s mojim gostima i čujem da nisu sigurni da će opet doći k nama ako mogu putovati u druge destinacije za normalnu cijenu. Istra već dulje vrijeme nije jeftina destinacija i to nam nije cilj, no ne smijemo se dovesti u situaciju da nam se gosti osjećaju izigrano", zaključuje Šabić.
