Nobelovac Sir Paul Nurse bio je danas gostom gradonačelnika Andre Krstulovića Opare i Grada Splita.
Srdačnu dobrodošlicu nobelovcu su poželjeli zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović i predsjednica Izvršnog odbora programa NibelSt, Anđelka Visković.
Prijemu su nazočili i prof.dr. Šimun Anđelinović, rektor Sveučilišta u Splitu, prof.dr.sc. Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta u Splitu, prof.dr.sc. Janoš Terzić, član Izvršnog odbora programa NobelST i 11 izvrsnih studenata sa Sveučilišta u Splitu.
Nobelovac je kazao kako je nakon 80-ih godina ponovno u Splitu, te posebno naglasio kako je Split narastao, a vrijeme je jednako lijepo kao i prije 30-ak godina. Naglasio je i kako mu je drago što Grad Split kao političko tijelo daje važnost ovakvim događajima. Posebno je naglasio kako je ulaganje u ljude puno važnije od ulaganja u objekte u smislu dugoročne koristi cijeloj zajednici.
Sir Paul Nurse večeras će održati predavanje pod nazivom „Znanost kao revolucija“ u Svečanom amfiteatru Ekonomskog fakulteta u Splitu. U svom predavanju neće se držati samo znanstvenih tema, već će se dotaknuti i odnosa znanosti i društva, znanosti i politike,te znanosti i umjetnosti.
Nobelovac će održati predavanje na splitskom Sveučilištu
Nakon pozdravnog govora nobelovcu su se obratili studenti. Prvi od njih je bio talijanski student druge godine medicine. On je kazao da je u Splitu pronašao sve mogućnosti za studiranje koje je i tražio, a ono što mu se osobito sviđa je ljepota grada, povijest i kultura, plaže te noćni život. Studiranje u Splitu objasnio je kao kombinaciju jednog ozbiljnog školovanja i kvalitetne zabave.
Za riječ se javio i student njemačkih korijena podrijetlom iz Frankfurta koji je nobelovcu rekao da je iznenađen razinom profesionalnosti ovdašnjeg sveučilišta, odnosno medicinskog fakulteta. Pojasnio je da imaju jaku teoriju, ali i vrlo ozbiljan praktični dio nastave. Nijemac je pohvalio splitsko Sveučilište i kazao kako ovdje studira dosta njegovih sunarodnjaka.
Gradonačelnik je kao iznenađenje predstavio i mladog Splićanina Ivaniševića koji studira medicinu u Oxfordu,a onda su mladi Splićanin i nobelovac razmijenili mišljenja iz polja medicine.
Nakon prijema nobelovac se obratio prisutnim novinarima pričajući o umjetnoj inteligenciji kazavši kako se nje nipošto ne smijemo bojati, iako ona ne može riješiti ključne probleme.
Naveo je primjer i kako je nedavno na njegovom Sveučilištu jedan doktorand došao do važnog otkrića na Google-u koje je u primjeni i veže se za umjetnu inteligenciju. Kazao je kako to može dovesti do velikih promjena, ali zasigurno neće dovesti do revolucionarnih promjena. Nurse je kazao kako umjetnu inteligenciju ne smatra revolucijom, ali može dovesti do većih promjena u načinu istraživanja.
Ulaganje u ljude, ne u objekte
Netko od novinara htio je znati i vjeruje li gospodin Nurse u znanstvenu fantastiku, na što je on odgovorio kako ne vjeruje i smatra da se velika otkrića događaju svako 50 godina jer znanost napreduje malim koracima.
- Ja također radim malim koracima koji se na kraju objedinjuju i dogodi se da se svakih 50 godina nešto objedini, pa dođemo do jednog revolucionarnog koraka naprijed u znanosti. Ono što je bitno jest da se ta umjetna inteligencija i big data computings moraju povezati s biologijom jer kada se svi ti međusobni konteksti dobro razumiju u biologiji, onda to može povezati i objediniti sva ona znanstvena kretanja koja će nam dati bitne korake naprijed za cijelu budućnost- kazao je Nurse.
Zaključak mu je bio da se umjetne inteligencije ne trebamo bojati sve dok postoje dobri znanstvenici, revidenti i političari koji razumiju sve to, ali se odgovornost ne smije prepustiti ni samo političarima, ni samo znanstvenicima- to mora biti pitanje diskusije.
Na pitanje kako poboljšati hrvatsku znanost i ulaganja u ljude kazao je da je Hrvatska mala zemlja i da se takve zemlje ne mogu fokusirati na rudna i prirodna bogatstva, ali mogu ulagati u ljude, ne u objekte. Ulaganje u znanost je jako bitno, pogotovo ako su znanstvenici motivirani i ako je sam sustav dobro izorganiziran.
