Kočje, prirodni fenomen, smješten je na sjevernoj strani istočnog dijela Korčule, duboko u utrobi ovog šumovitog otoka. Prostire se na 4,62 hektara površine pokraj sela Žrnova.

Niz brda koja ga zaklanjaju od pogleda s Pelješkog kanala čine prirodnu barijeru, čuvajući ovaj mikro-svijet od juga, bure, maestrala. Velike kamene dolomitske gromade stanovnici nazivaju “kok”, a dale su biljeg i ime cijelom području.

Dvadesetak metara visoke dolomitske stijene, oblikovane tajnovitom igrom prirodnih sila, otvaraju se posjetitelju zračeći neobično snažnom energijom. Na nepunih pet hektara površine niz je prolaza, špiljskih prostorija, malenih čistina uokvirenih stoljetnim česvinama čija su debla sasvim srasla uz oblost masivnih gromada kamena, a teksturu njihovih raznobojnih hrapavih površina izjednačuje baršun duboko zelene mahovine.

Paprati, mahovina, ljekovito bilje…

Ovaj netaknuti dio prirode rezervat je za hrast crniku ili česvinu s impresivnim krošnjama koje zadržavaju vlagu na ovom prostoru. Zbog zadržavanja vlage tijekom cijele godine, područje je idealno stanište za paprati poput oslada, slezenice okrugle, zlatinjaka kao i brojne lišajeve i mahovinu.

Naravno, raste tu i uobičajena mediteranska vegetacija karakteristična za krš, pa se tu mogu naći i grmovi lovora, smrdljike, zelenike, mirte, planike i ostalih tipičnih predstavnika primorske makije, kao i aromatsko mediteransko bilje poput kadulje, ružmarina, smilja, primorskog pelina i bjelušine.



Zaštićeno od 1960.

Kočje ima i dva vrela koja izviru iz dolomitskih stijena, a voda ne presuši ni za vrijeme najvećih suša. Lokalno stanovništvo vrelo naziva Vilinim izvorom.

Na osnovu člana 40. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine” br.19/60.) Zavod za zaštitu prirode u Zagrebu donio je rješenje: Utvrđuje se da predjel Kočje u selu Žrnovu na Korčuli ima svojstvo zaštićenog objekta prirode kao specijalni rezervat šumske vegetacije, te se određuje upis tog objekta u registar zaštićenih objekata prirode. U spomenutom rezervatu šumske vegetacije zabranjena je sječa i oštećivanje stabala crnike, branje i oštećivanje ostale vegetacije, lomljenje stijena i drugi zahvati, koji mogu uzrokovati promjenu prirodnih izgleda objekta. Iskorištavanje maslina u rezervatu je dozvoljeno. Između raznolikih stijena raste oko 100 starih stabala crnike. Najstariji primjerci dostižu starost oko 100 godina. Predjel Kočje, koji je zadržao izgled netaknute prirode, ima geološku, botaničku i estetsku vrijednost. Ukupna površina predjela Kočje iznosi 4,62 ha. Upisan je u registar zaštićenih objekata prirode pod registarskim brojem 66 – 23. svibnja 1962.

Kočje smo posjetili proteklog vikenda, uživajte u fotografijama netaknute prirode…

Moja reakcija na članak je...
Vau
103
Haha
2
Hagić
7
Hmmm
4
Plač
0
Grrr
3
Molim?
2

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime