Proces stvaranja sedre počeo je u pleistocenu, posljednjem ledenom dobu, te s povremenim prekidima traje do danas. Kada je, nakon posljednjeg glacijalnog stadija nazvanog Würm, klima postala toplija, brzina strujanja vode smanjila se pa su stvoreni uvjeti za naseljavanje algi, mahovina i drugih organizama koji sudjeluju u procesu osedravanja. Pleistocenska sedra u dolini rijeke Krke i njezinih pritoka nalazi se i do 20 m iznad današnjeg korita, što nam govori o visini na kojoj je u to doba tekla rijeka. Takvu sedru nazivamo fosilna ili „mrtva sedra“.
Veći dio sedre na slapovima mlađi je od 10 000 godina. Stvaranjem sedrenih naslaga u postwürmskom razdoblju počinju se izdizati Skradinski buk, Roški slap i ostali slapovi duž vodotoka, zbog čega nastaju Visovačko jezero i ostale nakupine vode u kanjonskim dijelovima današnje Krke. Aktivni sedreni slapovi rijeke Krke, odnosno dijelovi barijera koji se nalaze u vodenom toku, biodinamičke su tvorevine koje stalnim osedravanjem rastu i sada pa se zovu „živa sedra“.
Sedra je važna za razumijevanje nastanka današnjeg izgleda rijeke Krke. Zastupljena je u dva varijeteta – čvrsta šupljikava sedra na barijerama i prašinasto-pelitična sedra na dnu jezera. Ostatci sedrenih barijera nalaze se na različitim relativnim visinama u odnosu na sadašnje korito što je važno za objašnjenje brzine usijecanja rijeke Krke.
Nekadašnji protok vode i protok vremena najbolje se vide na primjeru Krčića. Krčić je u morfogenetskom pogledu izvorište rijeke Krke, a danas njezin prvi pritok. Izvire u podnožju Dinare na nadmorskoj visini od 375 m. Dug je 10,5 km. Za obilnih kiša ili otapanja snijega na planinama u zaleđu Krčić je neobuzdana bujična rijeka, dok ljeti potpuno presuši. Kada ljeti ne bi presušivao, Krčić kao pojam tada ne bi ni postojao a vrelo Krke bilo bi tamo gdje je danas izvor Krčića, podno Dinare, za koju i predaja kaže da je mjesto gdje se Krka rađa. Ipak, ljudi su prepoznali sezonski vodostaj Krčića i nazvali ga njegovim današnjim imenom. U nedavnoj geološkoj prošlosti, zbog hladnije klime i više padalina, nije presušivao pa su Krka i Krčić činili jedan tok. O tome svjedoče ostatci obilnih sedrenih naslaga u dolini Krčića visoko iznad današnjeg toka.
Predivne fotografije s Krčića i Krke snimo je poznati fotograf specijaliziran za pejzažnu fotografiju, Aleksandar Gospić.