Škola heraldike – Klis povremeno se održava od 2016. godine s ciljem da heraldička praksa i teorija, nakon desetljeća zanemarivanja i uglavnom nepovoljnih povijesnih okolnosti tijekom 20. stoljeća, ponovno zaživi u lokalnim i širim društvenim okvirima. Osim u Klisu i prostoru same kliške tvrđave, srodna heraldička izlaganja i radionice su u okviru ove Škole do sada bili organizirani i u susjednim gradovima i općinama (Splitu, Solinu, Kaštelima, Segetu…).
Do sada su održana četiri ciklusa izlaganja i radionica, koja redovito započinju početkom listopada manifestacijom oživljene povijesti „Krunom hrvatskih vladara“ Solin-Klis (tj. na obljetnicu smrti kraljice Jelene Slavne i krunidbe kralja Dmitra Zvonimira), a teme o kojima se izlagalo su primjerice: portulani (pomorske karte), heraldika kliških, senjskih i žumberačkih uskočkih obitelji, hrvatski zemaljski grbovi, vojno znakovlje I. svjetskog rata i Domovinskog rata, odbacivanje totalitarnih simbola krajem 20. stoljeća te oblikovanje suvremenog grba Republike Hrvatske, heraldička simbolika nedavne zamjene hrvatske valute od kune do eura…itd.
Predstaviti će se osobitosti hrvatskog šahiranog grba
O jednoj od tih tema bit će riječi i na znanstvenom skupu koji će se uskoro u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održati u Zagrebu. Pritom će se predstaviti osobitosti hrvatskog šahiranog grba, ali i drugih povijesnih grbova sadržanih u kruni grba Republike Hrvatske (heraldičkog znamenja Dalmacije, Slavonije, Dubrovačke Republike, Istre…itd.), odnosno kroz niz izlaganja govorit će se o nastanku, prošlosti i sadašnjosti hrvatskih zemaljskih grbova – prvenstveno šahiranog grba Hrvatske.
Voditelj Škole heraldike (Klis) – Mate Božić, ujedno i član splitske povjesničarske Udruge „Toma Arhiđakon“ te Povijesne postrojbe „Kliški uskoci“, također je jedan od ukupno osam pozvanih izlagača, uglavnom povjesničara i vodećih stručnjaka za područje hrvatske heraldike, dok su naslovi izlaganja prema redoslijedu održavanja sljedeći:
„Povijesne okolnosti nastanka hrvatskoga šahiranoga grba u 15. stoljeću“ – prof. dr. sc. Ivan Jurković (Filozofski fakultet u Puli)
„Šahirani grb – simbol Hrvatske kao predziđa kršćanstva“ – Mate Božić, mag. educ. hist. et phil. (Škola heraldike – Klis)
„Hrvatski povijesni grbovi u stiliziranoj kruni službenoga grba Republike Hrvatske“ – akademik Stjepan Ćosić (Institut za migracije i narodnosti – Zagreb)
„Hrvatski zemaljski grbovi na grbovnicama hrvatskog i slavonskog plemstva iz 17. i 18. stoljeća: odabrani primjeri“ – prof. dr. sc. Hrvoje Kekez (Hrvatsko katoličko sveučilište – Zagreb)
„Hrvatski šahirani grb u političkim i idejnim koncepcijama Pavla Rittera Vitezovića (1652.–1713.)“ – prof. dr. sc. Tomislav Galović (Filozofski Fakultet u Zagrebu)
„Hrvatski grb u svjetlu hrvatsko-mađarskih političkih odnosa“ – dr. sc. Željko Holjevac (Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar – Zagreb)
„Hrvatski šahirani grb – uporaba tijekom 20. stoljeća“ – dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik (Hrvatski institut za povijest – Zagreb)
„Hrvatski grb kao sinteza kulture i identiteta“ – dr. sc. Ante Žužul (Školska knjiga – Zagreb)
Naposljetku, kako se navodi u samom pozivu HAZU: „cilj znanstvenoga skupa jest razmatranje povijesti hrvatskoga grbovlja i donošenje Deklaracije o povijesnome hrvatskom grbu“, a na što će se odnositi njen sadržaj tek ćemo vidjeti..!
Zanimljivo je kako je održavanje skupa predviđeno na (još uvijek) neslužbeni Dan hrvatske zastave, točnije u četvrtak 5. lipnja 2025. godine, s početkom u 13 sati.
Mjesto održavanja simpozija je dvorana Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb), dok znanstveni odbor skupa čine: akademik Stjepan Ćosić, akademik Anđelko Akrap, akademik Jakša Barbić, akademkinja Željka Čorak i akademik Kuzma Kovačić, ujedno i autor nedavno uklonjenog štandarca u gradu Splitu!
