“Nakon tri intenzivna kruga pregovaranja, pozdravljam sklapanje sporazuma koji još jednom potvrđuje predanost Parlamenta politici proširenja. Osnažujemo financijsku pomoć Zapadnom Balkanu, jasno naglašavajući važnost vladavine prava, transparentnosti i reformi kao ključnih preduvjeta europskoj perspektivi naših partnera na Zapadnom Balkanu”, istaknuo je Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i suizvjestitelj Europskog parlamenta povodom današnjeg privremenog dogovora oko Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan.
Instrument je ključan dio Plana rasta za Zapadni Balkan koji je Komisija predstavila u studenom 2023. godine. EU cilja njime podržati partnere sa Zapadnog Balkana u provođenju nužnih reformi te potaknuti njihovu ekonomsku konvergenciju s Unijom. Novim instrumentom im se osigurava 2 milijarde EUR bespovratnih sredstava te još 4 milijarde EUR zajmova. Ukupno 6 milijardi EUR će stoga biti dostupno u razdoblju od 2024. do 2027. te će značajno nadopunit postojeći Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III).
.png)
Cilj Instrumenta je podržati usklađivanje potencijalnih budućih članica s vrijednostima, pravnom stečevinom i socio-ekonomskim standardima Unije, olakšati i ubrzati njihovu integraciju u jedinstveno tržište, kao i poticati dobrosusjedske odnose na Zapadnom Balkanu. Opći preduvjet za pristup Instrumentu bit će da partneri nastave podržavati i poštivati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te jamčiti poštivanje ljudskih prava i prava manjinskih zajednica.
Današnjim sporazumom je potvrđena i nekolicina specifičnih ciljeva i preduvjeta za pristup sredstvima poput potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU te borbu protiv dezinformacija. Srbiju i Kosovo se pak poziva da provedu obveze koje proizlaze iz provedbe Sporazuma o normalizaciji.
„U pregovorima smo inzistirali, što je u sporazumu i prihvaćeno, da kao jedan od ključnih ciljeva Instrumenta uključimo punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije kao i mogućnost uvođenja restriktivnih mjera u slučaju nepridržavanja. Ovo je jasan znak zemljama u regiji da i dalje moraju ispuniti ovaj kriterij te da ne mogu sjediti na dvije stolice.”, istaknuo je Picula.
O današnjem privremenom sporazum, koji je postignut nakon tri kruga pregovora, Odbor za vanjsku politiku (AFET) će glasati već 9. travnja, nakon čega se očekuje na dnevnom redu posljednjeg plenarnog zasjedanja ovog saziva Europskog parlamenta krajem travnja.
