Službeni podaci koje je nedavno objavio američki Biro ekonomske analize pokazuju da je realni američki BDP u drugom kvartalu ove godine pao za 0.9%, što je drugi uzastopni kvartal u kojemu najbitnije svjetsko gospodarstvo bilježi silazan trend. Upravo je pad BDP-a dva kvartala za redom uvriježeni kriterij prema kojemu se određuje je li neko gospodarstvo ušlo u recesiju pa je opravdano zaključiti kako se Sjedinjene Američke Države nalaze u novoj recesiji koja bi se mogla preliti na čitav svijet.
Da bi ulazak u recesiju bio i službeno potvrđen, potrebna je odluka američkog Nacionalnog ekonomskog istraživačkog biroa, skupine od osam ekonomista kojoj u pravilu treba više mjeseci, a nekad i više od godine dana, da takvu odluku donese. Iako određeni američki političari i ekonomisti tvrde da je potrebno čekati njihovu odluku prije nego se zaključi da je SAD u recesiji, dva uzastopna kvartala u kojima realni BDP pada govore sami za sebe.
Dizanje kamatnih stopa se usporava
Američki Sustav federalnih rezervi, svojevrsna središnja banka SAD-a, na dugo iščekivanom jučerašnjem sastanku objavio je kako će se intenzitet dizanja kamatnih stopi u narednom periodu smanjiti, što bi značilo da je jučerašnje dizanje stope za 0.75% zadnje intenzivno dizanje u ovoj godini.
Dizanje kamatnih stopa je mehanizam kojeg Fed koristi kako bi suzbio visoku inflaciju, ali ono u isto vrijeme i usporava gospodarstvo zbog skupljeg posuđivanja novca. Najavljeno smanjivanje intenziteta podizanja kamatnih stopa stoga ukazuje na to da i Fed očekuje recesiju i smanjivanje gospodarstva, uz sveprisutnu inflaciju koju zasad ne uspijeva smanjiti.
Utjecaj na Europu i svijet
Iako je Europska unija u prvom kvartalu ove godine jedva izbjegla pad BDP-a (narastao je za samo 0.4%), situacija na starom kontinentu nije ništa bolja nego u Americi, što znači da i Europi prijeti recesija. Dapače, moglo bi se reći da je u Europi situacija još neizvjesnija, ponajviše zbog rusko-ukrajinskog rata i posljedične energetske krize čije će se posljedice sve više osjetiti kako se zima bude približavala.
Uz sve to, visoka inflacija ne jenjava i u mnogim europskim državama, uključujući i Hrvatsku, probija dvoznamenkaste brojke. Kombinacija inflacije i usporavanja gospodarstva naziva se stagflacija i predstavlja izrazito nepovoljnu pojavu u kojoj kupovna moć građana vrijedi sve manje, potrošnja pada, štednja gubi svoju vrijednost, a u isto vrijeme raste i nezaposlenost te padaju realne plaće.
Upravo je zato prošli mjesec Svjetska banka izdala priopćenje u kojemu navodi kako očekuje pad europskog BDP-a od 2.9% u 2022. godini, a na svjetskoj razini očekuje značajno usporavanje rasta te stagflaciju u srednje i nisko razvijenim državama.
Recesija i zlato
Poznato je kako za vrijeme recesija, ulaganje u mnoge investicijske instrumente poput dionica i nekretnina postaje posebno rizično. Istovremeno, visoka inflacija svakim danom umanjuje vrijednost ušteđenog novca kojeg nije isplativo držati u obliku novca pa se postavlja pitanje - što napraviti s novcem prije pojave recesije?
Sve popularniji način štednje i ulaganja otpornog na recesiju je investicijsko zlato koje tradicionalno predstavlja zaštitu imovine u nesigurnim vremenima. To potvrđuje i činjenica da je cijena zlata u proteklim recesijama u pravilu rasla, a posebno se ističe recesija koja je krenula 2008. godine za čije je vrijeme cijena žutog plemenitog metala narasla za više od 200% u svega nekoliko godina, što je svima koji su štedjeli u obliku zlatnika i zlatnih poluga donijelo pozamašan prinos.
S obzirom da je pred nama nova recesija, a dizanje kamatnih stopa se usporava, za očekivati je daljnji rast cijene zlata u narednom periodu. Nedavni pad cijene uzrokovan dizanjem kamatnih stopa stoga predstavlja odličnu priliku za kupnju zlata po nižoj cijeni, što sve više ulagača trenutno koristi.
