Sindikat prometnika vlakova Hrvatske održao je okrugli stol u Splitu na temu "Važnost željeznice za srednjodalmatinske luke". Okrugli stol organiziran je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Sastanak je potaknut jer u dokumentu Vlade RH 'Obrazloženje financijskih planova korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu' nema planova modernizacije, niti elektrifikacije pruga Oštarije - Knin - Split, Knin - Zadar i Perković - Šibenik. Istaknimo i činjenicu da je Hrvatskoj iz proračuna, koji je mogla iskoristiti od 2014. godine, ostalo neiskorišteno čak 5,2 milijarde eura, što je 46% ukupno odobrenog novca prema izvješću Europskog revizorskog suda za 2021. godinu.
- Sagledavajući okolnost i izjave Vlade RH kako Hrvatska iz Instrumenta za oporavak EU Nove generacije (NGEU) ima na raspolaganju nešto više od 11 milijardi eura, od čega 6,5 milijardi eura bespovratnih sredstava te 3,5 milijardi eura zajmova.
Uzimajući u obzir da je temeljem istraživanja provedenih i završenih 2015. godine HŽ Infrastruktura saznala da je elektrifikacije pruga Oštarije - Knin - Split i Perković – Šibenik opravdana. Unatoč tome, nije obrazloženo zašto je ta Studiju, plaćena javnim kunama, spremljena u ladice i prekrivena tišinom odustajanja - zaključili su iz Sindikata prometnika vlakova Hrvatske.
Dodaju kako se može zaključiti kako je najveća zapreka razvoju srednjodalmatinskih luka i željezničkih pruga na koje se te luke oslanjaju nedostatak glasnosti i političke volje. Novaca ima, ali je glas Dalmacije toliko slab i nezainteresiran, da se kapitalna ulaganja u željezničku infrastrukturu ne usmjeravaju u ovo područje.
" Željeznica je osnovni preduvjet gospodarskog razvoja sjevernodalmatinskih luka"
Treba li željeznicama spoj sa srednjodalmatinskim lukama koje su bile izlaz u svijet i za lokalno, ali i za Hrvatsko gospodarstvo te može li željeznica pridonijeti jačanju gospodarstva Srednjoj Dalmaciji, pojasnio je doc. dr. sc. Luka Vukić, profesor sa splitskog Pomorskog fakulteta.
- Željeznica je osnovni preduvjet gospodarskog razvoja sjevernodalmatinskih luka. Ona je i jedini resurs koji može ostvariti održivost i konkurentnost splitskog prometnog pravca. Neosporno je da je potrebna modernizacija. Rekonstrukcija Ličke pruge je zapravo jedini način da sjevernodalmatinske luke mogu povećati svoj kapacitet, promet i isplativost, u suprotnom ugrožava se njihova održivost poslovanja - kazao je Vukić.
Na pitanje čemu ovoliko čekanja na nešto što već dugo postoji, odgovara:
- Dogodio se očigledno jedan marginalni odnos tijela koja upravljaju samom infrastrukturom i nadležnih institucija koje bi trebale uvidjeti da se radi o gospodarstvu, radi se o industriji. Znamo da industrija luka, prometa i logistike sudjeluju s 20% u ukupnom BDP-u Hrvatske što je jedan signifikantan podatak koji bi trebao biti ukorijenjen u sve pore društva, a ne se isključivo fokusirati na jednu homogenost u ovom slučaju turizam koji sudjeluje s oko 25% BDP-a. Taj udio je izrazito značajan i kao što sam rekao esencijalan za održivost i stabilni rast. Na ono što smo ovdje aludirali je parametar konkurentske prednosti a to jest mogućnost implementacije zelenih tehnologija, u ovom slučaju alternativnih izvora energije, dakle, uspostavljanje hibridnog vlaka na vodik, ali je tendencija elektrifikacija željeznice kao primarni preduvjet održivosti splitskog prometnog pravca. Postoje već strateški dokumenti i studije koje su pokazale pozitivnim odjekom na samu elektrifikaciju - kazao je Vukić.
"Željeznice bi doživjele svoju renesansu, a srednjodalmatinske luke dobile bi svoju perspektivu"
Postoje svi preduvjeti, a Vukić smatra i da sami gospodarstvenici ne bi trebali sudjelovati u financiranju infrastrukture, da to treba biti u rukama resornog ministarstva, a povratak investicije trebalo bi tražiti u daljnjim koracima.
- Očekujem neke pomake. Treba pružiti sve dostupne i moguće resurse i mehanizme da bi sve srednjodalmatinske luke, ali i svi gospodarstvenici u Splitsko-dalmatinskoj županiji imali preduvjet budućeg održivog i gospodarskog razvoja. Vidjeli smo sami u pandemiji da su naše luke povećale promet za 5 do 6%, a putnički prijevoz ipak je opao i do 80 posto. To su značajne činjenice, ako bismo na temelju tih podataka gradili strategiju - željeznice bi doživjele svoju renesansu, a srednjodalmatinske luke dobile bi svoju perspektivu - kazao je.
Kako Splitsko-dalmatinska županija može pridonijeti da ideje o revitaliziaciji pruga i luka dođu na plodno tlo pojasnio je pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu SDŽ-a Anđelko Katavić.
- Županija je u svom planu razvoja 2021. - 2027.godina uvrstila sve ove elemente i želje. Revitalizacija pruge Oštarije - Knin - Split, s elektrifikacijom, rekonstrukcijom opasnih mjesta i oživljavanjem transporta nam je u fokusu. Župan Blaženko Boban je uložio puno truda kako bi vratio ovaj noćni vlak, a dala se i subvencija za putnike u putničkom prijevozu, a sve kako bi se vratio smisao vožnje željeznicom. Podržavamo ove ideje da se revitalizira pruga i uvedu obnovljivi izvori energije. Elektrifikacija je po svim parametrima najbrži i najefikasniji način - rekao je pročelnik Katavić.
"Ako se ovako nastavi, ovo će biti sezonska pruga, a to je žalosno."
Ivica Stojak, predsjednik splitske podružnice Sindikata prometnika vlakova Hrvatske, smatra ukoliko se ne bude ulagalo, vrlo brzo će nestati željeznice.
- To je veliki gubitak. Ako dođe do obustave prometovanja tereta Ličkom prugom, svi smo u problemu. Nećemo imati za koga držati pruge otvorenima. Imali smo prekid rada noću, sada se to vratilo samo kako bi se potaknuli prijevoznici da mogu dalje nastaviti voziti bez ograničavanja. Tu je ključna uloga Vlade RH i ministarstva, oni moraju naći neki model da pomognu jer je to pruga s velikim usponima i težak je teren zbog svoje konfiguracije. Za prvu ruku važne su subvencije, a u suprotnom korisnici će se okrenuti drugim načinima prijevoza. Željeznica neće imati svrhe, koga će voziti. Ako se pruga zatvori ili ograničava imamo višak ljudi. Čujemo neke najave iz HŽ Cargo, iz regije Jug, u samoj Dalmaciji bi trebalo biti 50 ljudi viška. Ako bi to išlo prema tome onda i sama HŽ Infrastruktura će imati stotinjak ljudi viška. Ako se ovako nastavi, ovo će biti sezonska pruga, a to je žalosno. Dok je turizma i sezonskih vlakova, onda nas se sjete, ostatak godine smo zaboravljeni i nikog nije briga. Netko je donio odluku da se napravi Pelješki most, to je bila dobra odluka. Takvu odluku o modernizaciji pruge trebaju donijeti nadležni da ona može imati svoj smisao - smatra predsjednik splitske podružnice Sindikata prometnika vlakova Hrvatske.
Stoga sudionici ovog okruglog stola donose slijedeće prijedloge:
ŽURNE MJERE
- Vlada RH u znak razumijevanja ozbiljnosti problema treba žurno donijeti odluku o plaćanju direktnih naknada prijevoznicima koje će biti jednake razlici cijene vozarine između dizel vuče i prijevoznih sredstava na el. energiju ili na vodik na željezničkim prugama Oštarije - Knin - Split, Knin - Zadar i Perković – Šibenik najkasnije od 1. siječnja 2023. godine s ciljem jačanja konkurentnosti ukupnih prometnih operacija.
- Remont i elektrifikacija Ličke pruge (željezničkih pruga Oštarije - Knin - Split, Knin - Zadar i Perković – Šibenik) prema EU standardima prioritetna je i strateška investicija na željezničkoj infrastrukturi RH (nosivost pruge na svim dionicama treba biti – E5 (25 t/o, 8,8 t/m).
DUGOROČNA MJERA
- Uzimajući u obzir odredbe iz Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine Vlada RH će pozvati proizvođače vučnih vozila da ponude upotrebu prijevoznih sredstava na vodik.
