Unatoč hladnom razdoblju sredinom mjeseca, siječanj je bio iznadprosječno topao, ponegdje čak kao rijetko koji, s raznolikom količinom oborine. Hoće li takva biti i veljača? A proljeće i ljeto?
Siječanj topliji od prosjeka, ponegdje i kišan
"Ova je zima hladnija od prošle", jedan je od komentara koje sam čuo sredinom siječnja, kad smo u kontinentalnim krajevima imali ne samo hladne, nego "čak" i studene dane - ne samo s noćnim i jutarnjim, nego s cjelodnevnim temperaturnim minusima. Uistinu, na mnogim je meteorološkim postajama DHMZ-a srednja temperatura zraka od 1. 12. 2024. do 31. 1. 2025. niža nego prošle godine, ali ima ih na kojima je i viša, primjerice na postaji Zagreb-Maksimir. Statistika se (barem) ponekad ne slaže s našim sjećanjem i osjećajem, piše Zoran Vakula za HRT.
U očekivanju službenih detaljnih analiza i ocjena klimatologa DHMZ-a, već sad se može zaključiti kako je nakon većinom prosječne prosinačke - srednja siječanjska temperatura zraka diljem Hrvatske bila viša od prosječne, i to uglavnom za 2 - 3 °C.
Štoviše, u Dubrovniku je s 11,9 °C izjednačen dosadašnji rekordno topli siječanj iz 2014. godine, koji se zadržao na splitskom Marjanu, a ovogodišnji je siječanj odmah iza njega. U Rijeci je, pak, 5. najtopliji, u Maksimiru 6. ...
I iako nije bilo puno mjesečnih rekorda - ne treba zanemariti ni ekstremne temperaturne vrijednosti na pojedine nadnevke u mnogim mjestima - te pogotovo - nove apsolutne siječanjske rekorde - najvišu dnevnu temperaturu zraka izmjerenu u siječnju, koja je od ove godine u Križevcima 18,4 °C, Bjelovaru 19,0 °C, zagrebačkom Griču 19,1 °C, Varaždinu 19,3, Karlovcu 19,5 °C i Senju 20,5 °C. Vjerojatno i još ponegdje.
Ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena - u mnogim mjestima manja od prosječne siječanjske, ali ponegdje i veća, najčešće na sjevernom Jadranu. Štoviše, u Rijeci je s 246 litara kiše po četvornome metru ovogodišnji siječanj bio 8. najkišovitiji u povijesti postojeće meteorološke postaje. No istodobno je na Rabu izmjeren "samo" 51 mm oborine - manje od siječanjskog prosjeka, a još veći manjak zabilježen je na srednjem Jadranu, gdje je lokalno palo i manje od 25 litara, primjerice u Hvaru i Komiži.
"Veljača - prevrtača"?!
Iako se izreka iz naslova često spominje za veljaču, jedini mjesec sa ženskim imenom (?!) - ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze za sljedeća četiri tjedna - ne bismo trebali imati neka velika i česta temperaturna odstupanja i skokovite promjene temperature, kakve smo imali u siječnju, primjerice, kad su se vrijednosti i najviše i najniže dnevne temperature zraka gdjekad razlikovale i za više od 10 °C od dana do dana. Naravno, promjene su moguće jer kod dugoročnih prognostičkih izračuna tako detaljne prognoze po danima nisu pouzdane kao kod srednjoročnih prognoza 4 - 10 dana unaprijed, te pogotovo ne kod još pouzdanijih kratkoročnih prognoza, do 3 - 4 dana unaprijed, kakve se mogu pratiti i u aplikaciji HRT METEO.
Gotovo je sigurno kako ćemo u prvom desetodnevlju veljače imati vrijednosti temperature zraka znatno primjerenije dobu godine od onih koje smo imali posljednjih siječanjskih tjedan dana, na Jadranu i dulje. Ta prognoza uključuje noćne i osobito jutarnje temperaturne minuse ne samo u većini kopnenih krajeva, nego povremeno i blizu mora, makar samo pri tlu. Stoga su od oborina mogući mraz i inje, a za pojavu snježnih pahulja samo malo raste vjerojatnost u gorju od petka. A ni prognoza ukupne količine oborine za cijelu veljaču ne daje razloga za optimizam ljubiteljima zimskih radosti.
Proljeće, ljeto...
Još dugoročnije prognoze po tromjesečjima, pa i mjesecima, ne upućuju na neku znatniju promjenu - i dalje daju umjerenu pa i veliku vjerojatnost (za dugoročne prognoze je to više od 70 %) za srednju sezonsku pa i mjesečnu temperaturu zraka barem malo višu od prosjeka.
Istodobno su mjesečne i sezonske prognoze količine oborine uobičajeno manje pouzdane - ako se trenutačne ostvare - nakon razmjerno suhe veljače veću mjesečnu količinu oborine od prosječne mogli bismo barem ponegdje imati u travnju, ponegdje i svibnju. No možda svizac Phil u nedjelju da neku "bolju prognozu"?!
A ne treba zaboraviti ni naše domaće životinje - "pučke vremenoslovce".
"Na Svečnicu medved ide z luknje glet:
Če je vuni lepo, se još globle zakopa."
"Koliko dana prije Svijećnice slavuj poje,
toliko poslije mukne, jer studen nastupi."
"Ako na Svijećnicu lete mušice,
poslije ćeš nositi rukavice."
"Ako na Svijećnicu zlo je vrijeme,
tada jazavac iz jame izljeze van jer se ne boji više zime;
ako sunce grije
još veće zima nastupljuje."
