Kada ste zadnji put posegnuli za čašom vode? Iako većina ljudi zna koliko je važno redovito piti, istraživanja pokazuju da prosječan Europljanin unese tek polovicu preporučene dnevne količine. Nedostatak tekućine ne znači samo suha usta – on povećava rizik od dehidracije i brojnih zdravstvenih tegoba.
„Voda je temelj života i sudjeluje gotovo u svakom procesu u našem tijelu“, ističe profesor prehrane Stavros A. Kavouras sa Sveučilišta Arizona, u razgovoru za The Telegraph. „Ona regulira tjelesnu temperaturu, prenosi hranjive tvari, uklanja otpad, podmazuje zglobove, pomaže probavi, a istovremeno štiti srce i bubrege te poboljšava fizičke sposobnosti.“
Budući da voda čini oko 60 posto našeg tijela, a svakodnevno gubimo između dvije i dvije i pol litre kroz znojenje, mokrenje, stolicu i disanje, redovita nadoknada tekućine ključna je za normalno funkcioniranje. Čak i blaga dehidracija može narušiti raspoloženje, koncentraciju i mentalne sposobnosti, dok dugotrajni manjak vode povećava rizik od visokog tlaka, dijabetesa i demencije.
Tijekom velikih vrućina dehidracija se može razviti vrlo brzo, a najugroženiji su starije osobe, kronični bolesnici te oni koji imaju proljev ili povraćaju.
Signali koje vam tijelo šalje
- Žeđ – osjećaj žeđi znak je da ste već lagano dehidrirani. Gubitak oko 2% tjelesne težine u tekućini potakne mozak da pošalje signal za vodom. Kod starijih ljudi taj osjećaj često je oslabljen, pa trebaju piti i kada ne osjećaju žeđ.
- Tamnija boja urina – urin boje meda upozorava da je vrijeme za čašu vode, dok tamnosmeđa nijansa signalizira ozbiljan manjak tekućine. Manje vode povećava rizik od bubrežnih kamenaca i infekcija mokraćnog sustava. Idealno, trebali biste mokriti sedam puta dnevno, a urin bi trebao biti svijetložut.
- Zamagljene misli – budući da mozak sadrži oko 73% vode, nedostatak tekućine može oslabiti koncentraciju, pamćenje i koordinaciju. Čak i jedna čaša vode može poboljšati kognitivne funkcije, dok jača dehidracija izaziva zbunjenost i dezorijentiranost.
- Glavobolja – manjak vode smanjuje volumen tekućine oko mozga, što može izazvati glavobolju. U većini slučajeva ona nestaje unutar sat do dva nakon što popijete dovoljno vode.
- Umor i slabost – gušća krv otežava rad srca, pa se osjećamo iscrpljeno. Kod starijih ljudi dehidracija povećava rizik od komplikacija i duljeg oporavka nakon bolesti.
- Vrtoglavica – pri gubitku oko 4% tjelesne težine u tekućini krvni tlak može naglo pasti, što dovodi do nesvjestice. Ovo stanje zahtijeva liječničku pomoć jer može oštetiti organe ili završiti kobno.
Koliko tekućine trebamo?
Tijelu je svakodnevno potrebno oko dvije litre tekućine. Dio dolazi iz hrane, a ostatak – otprilike 1,5 do 2 litre – trebamo popiti u obliku vode ili drugih napitaka. Tijekom vrućih dana ili intenzivne fizičke aktivnosti te potrebe rastu.
Kako ostati hidriran
- Temperatura vode – nije važno pijete li je hladnu ili sobne temperature.
- Sigurnost – u većini europskih zemalja voda iz slavine je pitka; okus možete poboljšati limunom ili svježim biljem.
- Tijekom vježbanja – do sat vremena aktivnosti pijte prema osjećaju žeđi, a kod duljih treninga redovito uzimajte tekućinu.
- Izbjegavajte pretjerivanje – prebrzo unošenje previše vode može poremetiti ravnotežu elektrolita.
- Hrana bogata vodom – krastavci, rajčice, lubenice, juhe i variva mogu pokriti i trećinu dnevnih potreba.
- Alkohol – djeluje kao diuretik, pa uz svako alkoholno piće popijte i čašu vode.
- Oprez s lijekovima – neki lijekovi smanjuju osjećaj žeđi, stoga budite svjesni svog unosa tekućine.
