Seizmološka služba RH dobila je po 20 kompleta novih seizmografa i akcelerografa s pripadajućim sustavima prikupljanja podataka o potresima u vrijednosti od 4,5 milijuna kuna koje će ovaj tjedan postaviti na petrinjsko seizmički aktivno područje.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja financiralo je nabavku opreme za Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF), a resorni ministar Radovan Fuchs u srijedu je obišao PMF i pogledao novu opremu.
"Želio bih se zahvaliti Seizmološkoj službi na svemu što je do sada odradila i napravila. Nažalost, Seizmološka služba je nekako samozatajna i na površinu ispliva u nekim ne previše sretnim vremenima kada se događaju velike katastrofe", izjavio je ministar nakon predstavljanja opreme.
Dodao je da su instrumenti već ranije bili u pregovorima, a da sada zbog brze realizacije već sutra idu na teren.
"Duboko sam uvjeren da je to početak. Sada ih je stiglo 20, a mi smo se unutar proračuna Ministarstva ekspresno presložili i osigurali taj dio sredstava", naveo je Fuchs.
Seizmološka služba pripremila je novi projekt vrijedan oko 100 milijuna kuna, a sredstva su osigurana iz EU fondova. Fuchs vjeruje da će uspjeti izrealizirati sve ono administrativno što je potrebno kroz mjesec dana kako bi oni mogli nastaviti nabavljati dodatnu opremu.
"Prema tome bi Seizmološka služba u Hrvatskoj, a imamo puno razloga da imamo jako dobru Službu, bila dovedena na onu razinu i rang kako je to uobičajeno u nekim drugim zemljama", poručio je.
Na novinarski upit zar se trebala dogoditi katastrofa ovih razmjera da bismo bili u rangu ostalih, ponovio je da su seizmolozi i inače samozatajni, a da obično treba biti glasniji.
"Trebali su imati tu opremu i puno ranije. Ono što smo sada mogli napraviti, učinili smo - Vlada i Ministarstvo reagirali su brzo. Zašto se morao dogoditi potres, nažalost nije to jedina stvar gdje se mora i u izvanrednim okolnostima reagirati", poručio je.
Na komentar novinara da su seizmolozi 'i prije deset godina vikali' da imaju samo 17 postaja, jednako kao i danas, Fuchs je odgovorio da to treba pitati onoga tko je trebao reagirati prije 10 godina te da su oni sada reagirali.
"Dobro je da imamo ovih dodatnih 20 postaja, a imat ćemo ih daleko više i neće trebati postavljati pitanja zašto netko nije reagirao. Garantiram da ćemo reagirati i s ostalim", obećao je Fuchs, dok je pak na pitanje nije li upravo on bio resorni ministar prije 10 godina, uz smijeh uzvratio da ne zna zašto nije reagirao tada, ali da je sada.
Oprema nabavljena u rekordnom roku, dat će vrijedne podatke o naknadnim potresima u Petrinji
Dekan zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Mirko Planinić istaknuo je kako je oprema nabavljena u rekordnom roku.
"Ne sjećam se da je ikad Vlada tako brzo reagirala i stručne službe PMF-a. Misija fakulteta je mijenjati društvo znanjem, a ta oprema će se instalirati u epicentralna područja. Ona je mobilna i kroz tu opremu ćemo dobiti vrlo vrijedne podatke za naučiti kako se nositi s potresima u budućnosti", rekao je dekan Planinić.
Povukao je paralelu s koronavirusom istaknuvši da se i o njemu trebalo učiti kako bismo se s njime znali nositi.
Rukovoditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić istaknula je kako su te instrumente dobili na inicijativu i podršku Vlade RH te je izrazila zahvalnost na brzoj nabavci opreme.
"Seizmološkoj službi i seizmologiji u ovom trenutku bilo je izuzetno važno da nam brzo dođu ti instrumenti kako bi ih mogli čim prije postaviti na seizmički aktivno područje, a sada je to Petrinja, kako bi se što više saznalo o strukturi zemlje ispod tog pogođenog područja", objasnila je.
Dodala je da će novi instrumenti ostvariti ono što su željeli - da od brojnih naknadnih potresa prikupe što više informacija o svemu što se trenutno događa. To je bitno, tumači, jer su seizmološki instrumenti jedini instrumenti kojima se može vidjeti unutrašnjost zemlje.
"Sve što znamo, znamo jedino pomoću seizmoloških instrumenata koji nam te informacije donose", istaknula je Ivančić, dodavši da su uzbuđeni zbog novih instrumenata.
Kao primjer koliko su ti instrumenti bitni navela je poznati pokupski potres iz 1909. godine. Andrija Mohorovičić je zahvaljujući prvim instrumentima koji su došli u Zagreb 1906. godine, imao zapise tog potresa, na osnovu kojih je otkrio diskontinuitet brzine između Zemljine kore i plašta.
Podsjetila je da imaju 17 stalnih seizmoloških postaja, što je premalo zbog specifičnog geografskog položaja Hrvatske s BiH je u sredini. Novi instrumenti su važni jer su mobilni te ih mogu relativno brzo seliti na mjesta gdje će seizmička aktivnost biti aktivna, što prije nakon jačeg potresa.
Što se tiče funkcije dobivenih instrumenata, seizmografi bilježe i najslabije trešnje tla, a akcelerografi su sposobni zapisati jake trešnje tla.
