Aplikacije EMSC-a se često ruše otkako su ih Hrvati počeli preuzimati, a seizmolozima telefon ne prestaje zvoniti. Ivica Sović seizmolog je Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
“Područje Sisačko-moslavačke županije je i dalje jako aktivno i bit će aktivno bar još godinu dana, ako ne i dulje”, rekao je seizmolog Ivica Sović reporterki N1 televizije.
Na pitanje smatra li da se na tom području može ponoviti još jedan ovako jaki potres, Sović odgovara: “Mislim da se taj dio rasjeda relaksirao i da od njega nema opasnosti, ali ima još rasjeda na tom području. Tako da ne mogu prognozirati da neće biti opet potresa”, istaknuo je Sović.
Potres se ne može predvidjeti, ističe, ali postoji nešto što se zove “rana najava”. Međutim, ona kod nas nije moguća.
“Jedino što postoji je rana najava, ali to se kod nas ne može provesti. To se može postići na mjestima poput Japana gdje je seizmički izvor udaljen nekoliko stotina kilometara od ugroženog mjesta”, kazao je Sović. Recimo, u Japanu potres nastane u moru, nekoliko stotina kilometara od ugroženog mjesta i onda se putem radijskih valova može minutu ili dvije prije obavijestiti javnost da se ugase najbitnije stvari, poput plinovoda ili zaustave vlakovi, objasnio je.
“Seizmolozi služe da plaše ljude”
Osvrnuo se i na građane koji ih često zovu. “Sada nas zovu ljudi i govore nam ‘utješite nas’. Seizmolozi ne služe da tješe ljude, nego da plaše ljude”, kaže i dodaje:
“Nekada u starome Rimu, kad bi vojskovođa pobijedio, radio je trijumf i iza njega je išao rob koji mu je stalno šaputao ‘memento mori’. Tako mi stalno našim ljudima okolo, građevinarima govorimo – sjetite se potresa, bit će opet, nemoj graditi tako da se sruši od potresa”, dodaje Sović.
“Mi godišnje lociramo između 10.000 i 12.000 potresa. To je jako puno. To je preko 20 potresa dnevno koji se dogode u Hrvatskoj, koje ljudi ni ne osjete. Da nisu bila ova dva velika potresa u Zagrebu i Petrinji, to bi prošlo ispod radara, nitko to ne bi ni primjećivao” kazao je.
Seizmolozi u Hrvatskoj imaju samo 17 postaja i to je premalo, kazao je Sović našoj reporterki. Koliko ih treba? “Trebalo bi ih barem stotinjak, jer je Hrvatska specifičnog oblika”, istaknuo je.
Trenutačno su prijavili neke projekte koji će im – ako ih dobiju – omogućiti da nabave bolju opremu, a i Vlada im je dala neka hitna sredstva.
A sredstva, i oprema su im nasušno potrebni, jer, kako kaže Sović: “Mi smo eksperimentalni fizičari. Mi ne možemo kreirati eksperiment, moramo čekati da to priroda napraviti, ali onda moramo biti spremni.”
