O ekonomskom programu SDP-a, u Dnevniku N1 televizije govorio je saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić.
Ekonomski program SDP-a obećava rast plaća kroz set kratkoročnih i dugoročnih mjera.
Niži porez na dobit za poduzetnike koji isplaćuju veće plaće
"Dosadašnji način poreznog stimuliranja rasta plaća išao je uglavnom kroz porez na dohodak. Tu je Vlada u zadnjim izmjenama pokazala da je taj prostor de facto potrošen. Vidjeli ste, devet zakona je Vlada morala mijenjati, a konačni efekt je bilo povećanje od samo 17 eura. To nije bilo dovoljno, posebno ne u ove dvije i pol godine kada je inflacija podivljala. Mi smo tražili model koji bi ponudio drugu mogućnost poduzetnicima. Sad je na njima red da doprinesu da se plaće u Hrvatskoj zaista pomaknu. Cijene su skoro veće nego u zapadnim zemljama, a plaće su dva do tri puta manje. To je uzrok većine naših problema", objasnio je Grčić.
Upitan kolika bi trebala biti plaća da poslodavac ima niži porez na dobit, Grčić odgovara: “Model je vrlo jednostavan kada ga prezentirate, ali u provedbi će biti nešto složeniji. U ovom trenutku imamo dvije stope oporezivanja dobiti; 10% za mikropoduzeća, a za sve ostale 18%. U tom prostoru postoji mogućnost da svi oni koji danas isplaćuju relativno male plaće, a ostvaruju značajne dobiti, da ta sredstva preusmjere prema radnicima i da plaće rastu. Rast plaća njihovih radnika bi im istodobno omogućio sa strane države da smanje obvezu temeljem poreza na dobit te da jedan dio sredstava iskoriste za plaće radnika.”
"Ako oni povećaju plaću za nekakvih tisuću kuna, ta subvencija države kroz snižavanje poreza na dobit bi otprilike pokrila sve poreze i doprinose na tu plaću. Bruto bi ostao isti za poslodavca, a radnik bi dobio otprilike tisuću kuna više”, kazao je dodajući: “Mi kroz te porezne stope želimo prvenstveno stimulirati da se povećavaju manje plaće, ali bi se to jednako odnosilo i na iznadprosječne plaće."
Porez na ekstraprofit u sektorima koji su maksimalno iskoristili inflaciju
"U ovoj godini i prošloj, profiti banaka su narasli na razinu 18% povrata na kapital. Kada je u Italiji, gdje su uglavnom vlasnici naših banaka, kada je taj povrat bio prošle godine na 8%, oni su reagirali i razmišljali o porezu na extra dobit", kazao je.
Grčić smatra da je u ovom trenutku, kada inflacija divlja, problem taj što se jako poremetila raspodjela u društvu: "U zadnjih sedam godina profiti su rasli realno čak 80%. U tom istom razdoblju, plaće su rasle samo 17%, a da ne govorimo o mirovinama koje su rasle ispod 10%. I sada taj kotač treba vratiti na neki način nazad. To nitko ne može napraviti nego država."
Država može i povećati plaće u javnom sektoru. Na pitanje što bi on napravio drugačije, Grčić odgovara: “Ovaj sustav sa platnim razredima koji je sada predložen zapravo bi bio polazište, a onda je vrlo bitno da se nakon toga zapravo razgovara samo o osnovici. Bilo bi i jako poželjno da se uspostavi sustav usklađivanja osnovice za plaće u javnom sektoru, baš na način kako se to radi s mirovinama. Bilo bi idealno da se to radi barem četiri puta godišnje i da kriterij svakako bude kretanje plaća u privatnom sektoru, jer on je ključan za gospodarstvo, a da ove plaće svakako prate te plaće.”
"U privatnom sektoru su plaće otprilike pratile ovu inflaciju, a na primjer u sektoru obrazovanja su zaostajale više od 10%", dodao je.
Dugoročne mjere
Dugoročne mjere predstavljene u ekonomskom programu SDP-a su:
1. Poticanje investicija u inovacije
2. Poticanje investicija koje otvaraju radna mjesta u ekonomski ispražnjenim regijama te EU fondovi ne samo za infrastrukturu već i za gospodarstvo i privlačenje investicija
3. Korištenje sredstava za zelenu tranziciju za jačanje produktivnosti gospodarstva
Na pitanje što država tu može učiniti, Grčić odgovara:
"Ja sam nekada upravljao tim fondovima i znam kako to ide. Unaprijed je zadana određena globalna struktura, no to ne znači da vi ne možete u određenom segmentu preusmjeriti više sredstava prema gospodarstvu i više sredstava za projekte koji mirišu na nove tehnologije, istraživanja i razvoj. To bi trebala biti uloga Vlade. Potrebne su nam i ceste i pruge i poslovi, ali kronično nam nedostaje kvalitativnih komponenata gospodarstva."
"Ako nema potencijala u našim znanstvenim institucijama to je teško provesti, ali ja mislim da taj potencijal postoji", dodao je.
