Seizmolog Tomislav Fiket objasnio je detaljnije o čemu se točno radi.
“Potresi se znaju dešavati u serijama i to nije ništa novo. Imali smo sličnu situaciju na Krku prije godinu dana i razloga za brigu nema, ova pojava je uobičajena”, kazao je.
Ali, dok on kao seizmolog gleda na to drugačije, javnost je ipak zabrinuta kad osjeti potres ili sazna da se dogodio u njihovoj blizini. Posebno ako je riječ o njih pet, piše N1.
“Objavili smo ih pet, ali bilo ih je tijekom današnjeg dana oko 15”, istaknuo je Fiket pa nastavio:
“Malo je nezgodno jer smo ih imali pet iznad magnitude tri. Njih smo objavili, ali ove manje nismo iako su ih u teoriji građani mogli osjetiti. To je uobičajeno, posebno kad ih se dogodi nekoliko manjih u kraćem vremenskom intervalu. Naravno, nije moguće reći je li to najava većih ili što se specifično događa u unutrašnjosti Zemlje.”
Zašto to još nije moguće reći?
“Znanost nije dovoljno napredovala. Još uvijek ne “vidimo” što se događa na više od 15 ili 20 kilometara ispod površine. Zato ne možemo ni predviđati kad bi moglo doći do potresa ili kakvog će biti intenziteta. Japanci su nešto bolji po tom pitanju pa mogu otprilike najaviti snažne potrese magnitude osam ili više, no ni oni ne znaju kad i točno gdje bi moglo doći do njih.”
Srećom, neke spoznaje ipak postoje. Primjerice, kao ona zašto uopće dolazi do potresa. Ili, zašto dolazi do aktivnosti kakvima svjedočimo na Pelješcu i kojima smo svjedočili na Krku prošle godine.
“Oslobađa se napetost i kližu blokovi u unutrašnjosti, zbog čega dolazi do pucanja stijena. Pelješac je klasičan primjer tektonskog potresa i očito se nešto aktiviralo, ali ne znamo što. Ipak, sreća za naše područje je to što, iako smo na trusnom području, rasjedi su manji pa su potresi slabiji. Primjerice, u Japanu su veći pa se oslobađa i veća količina energije te su samim time potresi intenzivniji. Kod njih je riječ o nekoliko stotina kilometara”, objasnio nam je seizmolog.
U Japanu su na potrese navikli i njihova infrastruktura izgrađena je u skladu s tako rizičnim područjem.
“Da, kod njih nije alarmantna situacija ni kad dođe do potresa magnitude sedam po Richteru, ali kod nas su zbog povijesne građe opasni i oni manji.”
Dobro je što kod nas nije bilo potresa magnitude sedam ili iznad…
“Tako je, ali kod nas je, prema svim mjerenjima i istraživanjima, moguć potres maksimalno do 6,5 po Richteru.”
Uistinu, potres u Zagrebu 22. ožujka 2020. imao je magnitutu 5,5 po Richteru, a onaj u Petrinji 29. prosinca 6,2. Otkad je modernih mjerenja, najjači potres bio je kod Sinja 1898. i iznosio je 6,7, ali mjerenja u to vrijeme nisu bila precizna kao današnja, piše N1.
Na Pelješcu, kad je stradao Ston 1996., potres je iznosio 6,2 po Richteru i srušio je većinu građevina.
“Ljudi to još uvijek pamte pa im nije svejedno što sad osjećaju podrhtavanja”, zaključio je Fiket.
