Znamo da je kvaliteta sna ključna za dobro zdravlje, da je adolescencija važno razdoblje za razvoj mozga i da tinejdžeri ne spavaju uvijek puno – a novo istraživanje daje nam neke nove uvide u to kako se to zbrojeno održava na zdravlje.
S podacima za 3222 adolescenata u dobi od 9 do 14 godina, istraživači iz institucija u Kini i Velikoj Britaniji podijelili su kohortu u tri skupine: one s najgorim navikama spavanja (u prosjeku 7 sati i 10 minuta po noći), one s najboljim navikama spavanja (7 sati i 25 minuta) i one između (7 sati i 21 minuta).
Iako nije bilo velike razlike između ovih skupina u smislu akademskog uspjeha, oni koji najbolje spavaju pokazali su primjetna poboljšanja u kognitivnim testovima za čitanje, rješavanje problema i fokusu, u usporedbi s onima koji najgore spavaju, prenosi Science Alert.
Biotipovi spavanja
Istraživači su koristili podatke o spavanju kako bi podijelili sudionike u tri skupine. Što se tiče ukupnog učinka spavanja, biotip 3 je najbolji, biotip 1 je najgori, a biotip 2 je u sredini. (Ma et al., Cell Reports, 2025.)
“Iako su razlike u količini sna koju je svaka skupina imala bile relativno male, tek nešto više od četvrt sata između onih koji najbolje i najlošije spavaju, ipak smo mogli vidjeti razlike u strukturi i aktivnosti mozga te u tome koliko su dobro obavljali zadatke”, kaže klinička neuropsihologinja Barbara Sahakian sa Sveučilišta u Cambridgeu.
“Ovo nam govori koliko je važno imati dobar san tijekom ovog važnog razdoblja u životu.”
Uočeno je da skupina mladih ljudi koji su spavali najduže po noći ima najveći volumen mozga, najniže otkucaje srca i najviše razine moždane povezanosti u usporedbi s ostalim skupinama.
Obrasci spavanja tijekom vremena
Kognitivna izvedba i karakteristike mozga praćene su tijekom vremena. (Ma et al., Cell Reports, 2025.)
Pomalo zabrinjavajuće, većina mladih spada u skupinu s najlošijim podacima o spavanju: 39 posto od ukupnog broja. Srednju skupinu činilo je 24 posto sudionika, dok je skupinu koja je imala najviše bodova na spavanju činilo 37 posto djece), prenosi N1.
Istraživanje nije dovoljno da dokaže uzrok i posljedicu kada je riječ o spavanju i funkciji mozga, a vrijedno je napomenuti da kognitivne razlike među skupinama nisu bile velike – ali uzete u obzir s drugim sličnim studijama, pridodaju dokazima da mladi mozgovi moraju biti “nahrenjeni” snom i da je svaka minuta važna.
“Iako naša studija ne može dati konačan odgovor imaju li mladi ljudi bolji rad mozga i postižu li bolje testove jer bolje spavaju, postoje brojne studije koje bi poduprle ovu ideju”, kaže psiholog Qing Ma sa Sveučilišta Fudan u Kini.
Druga su istraživanja istražila mnogo detalja o tome kako je spavanje povezano s mentalnim blagostanjem i fizičkim zdravljem, a ova najnovija studija podsjetnik je tinejdžerima i roditeljima da provedu nekoliko minuta manje na mobilnim uređajima.
“Redovito dobro spavanje važno je za pravilno funkcioniranje”, kaže Sahakian.
“Iako znamo puno o spavanju u odrasloj dobi i kasnijoj dobi, znamo iznenađujuće malo o spavanju u adolescenciji, iako je ovo ključno razdoblje u našem razvoju.”
