Malo koja roba tako zorno pokazuje stanje globalnog gospodarstva kao kava. Od klimatskih promjena i poremećaja u opskrbnim lancima do carina i financijskih špekulacija, gotovo svi veliki globalni trendovi danas se mogu iščitati iz cijene šalice omiljenog napitka.
Posljednjih nekoliko godina tržište kave prolazi kroz jedno od najturbulentnijih razdoblja u svojoj povijesti. Iako su se cijene povukle s rekordnih razina zabilježenih prošle godine, referentna cijena sirove arabice na svjetskom tržištu i dalje je 22 do 25 posto viša nego prije dvije godine, a stručnjaci ne očekuju njihovo značajnije smanjenje u skorije vrijeme, piše Poslovni.
Giuseppe Lavazza, praunuk osnivača poznatog talijanskog brenda Lavazza, smatra da je tržište suočeno s izazovima bez presedana. Unatoč rastu cijena, potražnja za kavom ostala je iznimno stabilna.
„Posljednje godine obilježila je složenost i broj problema kakve dosad nismo vidjeli“, izjavio je Lavazza za BBC, dodajući kako ne očekuje skori pad cijena. Prema njegovim riječima, tržište bi se moglo stabilizirati tek nakon najmanje dvije vrlo dobre berbe u Brazilu i Vijetnamu, najvećim svjetskim proizvođačima kave.
Na rast cijena ne utječu samo vremenski uvjeti i poremećaji u opskrbi. Lavazza upozorava da sve važniju ulogu imaju i financijske špekulacije.
Mnogi proizvođači nakon berbe odlučuju zadržati zrna u skladištima umjesto da ih odmah prodaju, računajući na daljnji rast cijena. Time praktički preuzimaju ulogu tržišnih špekulanata, smanjujući količine dostupne na tržištu i dodatno podupirući rast cijena.
Iako se od srpanjske berbe u Brazilu očekuje veća ponuda arabice i moguće kratkoročno smirivanje cijena, analitičari upozoravaju da bi potencijalni El Niño tijekom jeseni mogao ponovno poremetiti tržište i ograničiti izglede za trajniji pad cijena.
Situaciju je dodatno zakomplicirala trgovinska politika SAD-a. Carine koje je prošle godine uveo američki predsjednik Donald Trump izazvale su snažne poremećaje na svjetskom tržištu kave. Vijetnam se suočio s carinom od 46 posto, Indonezija s 32 posto, dok je na brazilsku kavu uvedena carina od čak 50 posto.
Posljedice nisu ostale ograničene na američko tržište. Promjena trgovinskih tokova utjecala je i na europske kupce jer su se proizvođači i trgovci morali prilagođavati novim uvjetima nabave. Brazilski izvoz u SAD gotovo se prepolovio, dok je Europa postala jedno od ključnih alternativnih odredišta, pa je Njemačka prošle godine preuzela poziciju najvećeg uvoznika brazilske kave. Istodobno, sektor se suočava i s novim europskim pravilima protiv krčenja šuma koja povećavaju administrativne troškove i zahtjeve za sljedivost proizvoda.
Pod pritiskom rastućih cijena i nezadovoljstva tržišta, američka administracija naknadno je izuzela kavu od carina, što su mnogi analitičari protumačili kao pokazatelj ograničenja protekcionističkih mjera u globaliziranom gospodarstvu, piše Poslovni.
Problemi ne završavaju na trgovinskim odnosima. Globalni logistički lanci također su pod snažnim pritiskom. Zbog sigurnosnih prijetnji u području Crvenog mora brodovi koji prevoze kavu iz Vijetnama prema Europi sve češće biraju duže rute oko Afrike koje povećavaju troškove prijevoza i rokove isporuke.
Tržište kave danas se nalazi između dviju snažnih sila. S jedne strane stoje rastući troškovi, a s druge potražnja koja unatoč višim cijenama pokazuje iznimnu otpornost. Dok cijene sirove kave i dalje snažno utječu na maloprodajno tržište, ugostiteljski sektor sve više prodaje iskustvo, a ne samo napitak. Sve dok potražnja ostaje snažna, a proizvodnja izložena klimatskim i geopolitičkim rizicima, tržište teško može računati na povratak nekadašnjih cijena.
