Glavni dio turističke sezone završio je s 1. listopadom, a s njime i radni odnos za oko 1500 zaposlenika u toj gospodarskoj djelatnosti na području Zadarske županije. Samo rijetki od njih naći će drugo radno mjesto tijekom zimskih mjeseci, dok će većina sve do travnja iduće godine i početka nove sezone preživljavati s onim što su uspjeli uštedjeti.
Upravo u kratkom trajanju turističke sezone, ali i preniskim mjesečnim primanjima i dok ona traje, po mišljenju mnogih, pa tako i pravnog povjerenika u Teritorijalnom uredu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Zadar, Vedrana Uranije, problem je koji rezultira da se već godinama govori o nedostatku radnika za turističke i ugostiteljske djelatnosti, kako specijaliziranih, tako i nekvalificiranih, te potrebi popunjavanje tim kadrovima iz inozemstva, piše Zadarski list.
Gdje su milijarde?
- Već nekoliko godina po završetku sezone iznose se podaci o zarađenim, ali i uloženim milijardama u tu gospodarsku granu koja se predstavlja kao perjanica gospodarstva kod nas. Mi se onda pitamo, ako je to tako, gdje nestaje sav taj novac i gdje su tu radnici. Uz zaštitare, sezonski djelatnici u turističkim i ugostiteljskim djelatnostima najugroženiji su i najobespravljeniji kad su u pitanju njihova materijalna i radna prava.
Tek oni rijetki, visokoškolovani kadrovi ili primjerice vrsni kuhari, uspijevaju nešto zaraditi, dok su svi ostali uglavnom na minimalcu, izloženi često i mobingu, radu na crno, prekovremenom radu bez da su za to adekvatno plaćeni, nemaju slobodnih dana mjesecima, a uz to su i uvjeti u kojima rade često na niskim razinama, kaže Uranija koji se u svom sindikalnom poslu svakodnevno susreće s radnicima koji uspijevaju pronaći posao samo tijekom sezone te se po njenom završetku nalaze u nezavidnom položaju i na rubu egzistencije s otvorenim pitanjima kuda i kako dalje.
Izrabljeni i potplaćeni
- Nama se i tijekom sezone, a još više po završetku, obraćaju ljudi raznih zvanja, od kuhara, konobara recepcionera, turističkih animatora pa do nekvalificiranog pomoćnog osoblja, poput pomoćnih kuhara i konobara, sobarica, ljudi angažiranih za uređivanje okoliša oko turističkih objekata i drugi. Svi oni žale se na premale plaće i na izrabljivački odnos poslodavaca, a tek rijetko srećemo svijetle primjere gdje su poslodavci svjesni da njihova zarada ovisi o radnicima i da je bez njih ne mogu ostvariti.
Perjanica našeg gospodarstva tako nam otkriva brojne slabosti. One nisu nerješive, no da bi se riješile potrebne su zakonske odredbe i kvalitetni kolektivni kojima bi se zaštitili radnici, ali isto tako i zakonske odredbe kojima bi se poslodavcima umanjili određeni nameti, kaže Uranija ističući kako je prvi imperativ k rješenju problema sezonskih radnika, radnika u turizmu, ali i općenito, povećanje plaća. Ističe kako sindikat podržava smanjenje nameta - PDV-a za turističku djelatnost, kao i to da se u cijenu plaće uračunaju smještaj i prehrana za sezonske radnike. Takva mjera bi, kaže zadarski sindikalac, posljedično poboljšala i materijalna prava radnika, uvjete u kojima rade i adekvatan smještaj.
Na potezu Vlada
- U tom pravcu treba mijenjati i poreznu reformu koja je najavljena. I sindikati i poslodavci složni su da najavljena porezna reforma ne rasterećuje dovoljno poslodavce. Imamo bogomdane uvjete za razvoj turizma, ali i dovoljno vremena za provođenje kvalitetne reforme za koju je ministru turizma već poslan prijedlog.
Vlada je na potezu i mi se nadamo kako će imati sluha i donijeti kvalitetno rješenje na dobrobit svih kojih se reforma tiče, a što će onda za posljedicu imati i produljenje sezone i kvalitetniju ponudu. Kod nas sezona prekratko traje, a imamo primjer u susjednim zemljama koje imaju lošije uvjete da za Božić imaju više gostiju nego preko ljeta, navodi Uranija osvrćući se i na prijedlog uvođenja statusa stalnog sezonca koji kod nas nije zaživio.
Kaže kako je upravo to model za zaštitu tih radnika, ali i rješenje problema s nedostatkom radne snage. Ističe kako bi takav status radnicima osigurao da u vrijeme kad ne rade imaju barem plaćeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a poslodavci bi u tom slučaju onda na te radnike mogli dugoročno računati pa ne bi na početku svake sezone imali problem s pronalaskom kvalitetne radne snage, a ni potrebu uvoziti ih iz zemalja s nižim životnim standardom nego što je kod nas, javlja Zadarski list.
- Uz malo dobre volje, uključivanje struke, ali i poslodavaca i sindikata, može se iznaći kvalitetno rješenje. Možemo to odraditi već do početka iduće sezone, zaključuje Uranija.
