Zagađenje Jadrana prijetnja je mnogim gospodarskim sektorima, a samo 6 posto područja strogo je zaštićeno. U Zadru se stoga na konferenciji koja je okupila gospodarsku i znanstvenu zajednicu govorilo o podvodnoj robotici i senzorici te ostalim inovativnim rješenjima za očuvanje jedinog nam morskoga doma.
Sa zaštitom Jadrana trebalo je, kažu stručnjaci, krenuti još jučer. Pokrenut je stoga strateški projekt InnovaMare. Nositelj je Hrvatska gospodarska komora, a na njemu surađuje 13 partnera iz Italije i Hrvatske, piše HRT.
- U roku od 10 godina ćemo imati veliki problem onečišćenja, a to će utjecati na gospodarske sektore jer nećemo moći imati normalan izlov ribe, turizam će nam isto imati problem, kao i akvakultura. Govorimo o 170 tisuća radnih mjesta koji su temeljeni na tom eko sustavu Jadranskog mora, ističe Mateo Ivanac, voditelj strateškog projekta InnovaMare.
Osnovni cilj projekta je osmisliti inovacijski sustav i tako zaštititi Jadran.
- Da razvijamo zelene tehnologije odnosno inovativna rješenja putem robotike i senzorike ali i ostalih inovativnih rješenja kako bi dignuli privatni sektor kroz taj razvoj inovativnih rješenja i povezali ih sa znanosti i na taj način postali centralno mjesto, odnosno inovacijski ekosustav za održivost Jadranskog mora, kaže Ivanac.
Kako bi bili što konkretniji potpisano je i pismo namjere za uspostavu Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorici. Sjedište će biti u Šibeniku. Hrvatska je time postavila ambiciozan cilj - postati središnje mjesto za morske tehnologije u Europi. Pomoći će u tome još jedan prekogranični projekt - SUSHI DROP, kojemu je svrha pronaći nove metode zaštite mora i uspostaviti održivi ribolov.
- Do sada se istraživanje obavljalo izrazito agresivnim invazivnim metodama - mi bi jednostavno koćama povukli po morskom dnu i izučavali organizme koji su dole. Sad nam je ideja sa Sveučilištem u Bologni osmisliti opremu - to su podvodni dronovi, i razraditi metodologiju da neinvazivnom metodom istražujemo čega u moru ima, kaže Nedo Vrgoč, ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i nac. koordinator projekta SUSHI DROP.
Hrvatska i Italija, koje surađuju na ovim projektima, već imaju iskustva u zaštiti morskih staništa.
- Kao primjer dobrih mjera je područje Jabučne kotline koje je ključno rastilište i mrijestilište u Jadranskom moru i gdje smo uspjeli zajedno s ribarima i znanstvenicima s jedne i druge obale Jadranskog mora najprije bilateralno uspostaviti jedno zaštićeno područje. Upravo smo sada na znanstvenom komitetu Opće komisije bili suglasni da ćemo zahtijevati od Komisije da se to područje Jabučne kotline proglasi trajno zaštićenim. Sveučilište u Bologni i moj Institut provode istraživanje učinaka te zaštite. Učinci su fenomenalni, došlo je do obnavljanja većine resursa, kaže Vrgoč za HRT.
Plan je zaštititi i ostala područja poput otvorenog mora kod Pule koje je utočište lista, potom Južni Jadran te podvodni kanjon kod Barija. Umjesto dosadašnjih tek šest posto, do 2030. Jadran bi trebao imati 30 posto strogo zaštićenih područja.
