Nije dobro, nikako nije dobro. Ni za radnike, ni za sve kojima duguju iz tvrtke Aquamont, ali nije dobro ni za Županijsku lučku upravu Korčula te praktički sve stanovnike otoka kao i turiste… A možda ni EU neće biti najsretnija utroškom svoga novca, no to će se valjda provjeravati post festum.
Održano je naime ročište na splitskom Trgovačkom sudu gdje su radnici podnijeli prijedlog za otvaranje stečaja tvrtke Aquamont. A ta firma je značajna jer su upravo oni dobili na natječaju posao izgradnje luke Polačište na Korčuli, najveći infrastrukturni objekt u povijesti otoka vrijedan najmanje 25 milijuna eura (veći dio financiran iz Kohezijskih fondova EU), posao u koji su krenuli koncem 2022. godine s rokom dovršetka koji je već davno prošao, kraj 2024. godine naime.
Kako stanje na gradilištu nije najbolje, da se lijepo izrazimo, a evo nastavak je dobilo i na Trgovačkom sudu, tako je neslužbeno naručitelj posla, ŽLU Korčula, razvrgnula ugovor zbog velikih kašnjenja te ima plan i naplatiti penale. No, taj dio je na ročištu pred sutkinjom Anom Golub Gruić ostao nerazjašnjen, nisu niti imali što raditi na Trgovačkom sudu predstavnici investitora u konkretan posao na Korčuli.
Nota bene, mi smo se raspitali kod ravnatelja ŽLU Korčula Ante Tvrdeića, koji nam je obećao detaljno odgovoriti na pitanja ali idućeg tjedna, jer je riječ o 'složenoj tematici'. Nas je zanimalo prvenstveno hoće li, zapravo kada će se raspisivati novi natječaj, javna nabava za izgradnju luke Polačište te kada će projekt biti finiširan…
U međuvremenu, pred sutkinjom Golub Gruić, tijekom ročišta na Trgovačkom sudu u Splitu predstavnik Aquamonta Milan Kanjer je pokušao spriječiti donošenje odluke o otvaranju stečaja.
- Nismo suglasni s prijedlogom za otvaranje stečaja, čitav ovaj period od blokade aktivno pregovaramo s vjerovnicima koji su predali NP obrazac na FINU, postignut je i dogovor s dva najveća vjerovnika, MPS i Zagrebačkom bankom, a Aquamont ima aktivan ugovor za izgradnju luke Polačište te tražimo odgodu od 60 dana… - nabrajao je Kanjer. Prema njemu dakle ugovor za Polačište je 'aktivan'.
Onda je međutim uskočio sebi u usta. Pokušavajući naime prikazati stanje boljim od stvarnog, dodao je i kako je 'u međuvremenu iznajmljena oprema koja se nalazi u vlasništvu Aquamonta te je tako osiguran prihod društva'. Nije ga pitala sutkinja kako onda misle raditi na 'aktivnom' ugovoru ako su iznajmili opremu drugoj firmi, no to je zapravo nije zanimalo.
-Rješenjem je imenovana privremena upraviteljica koja je utvrdila da dužnik nema nekretnina u vlasništvu, nema plovila ni dionica, tek vozilo iz 2001. godine, uz financijsko izvješće od 12. ožujka koje kaže 3,1 milijun eura ukupnih obaveza. – kratko je na samom početku nabrojala sutkinja, a onda potpuno neimpresionirana riječima zastupnika Aquamonta nastavila:
-Sve je to što govorite previše neodređeno, lebdeće, nemate nikakvih konkretnih argumenata, previše je paušalno i apstraktno.
Umiješao je kratko Zdenko Dvornik, nekadašnji direktor i de facto predstavnik radnika.
- Nije nama namjera bacit' firmu u stečaj, nego namiriti potraživanja plaća… - pokušao je objasniti svoju poziciju.
- Stečaj je čist. Nije ni nama cilj upropaštavat' firme, nego raditi po stečajnom Zakonu. A u ovom slučaju je sve ispunjeno za takvu odluku, pošto nema konkretnog materijala za poboljšanje... Svašta sam vidjela, tko zna što se može dogoditi s pokretninama koje nisu pod kontrolom. Uostalom, firma se može spasiti i u okviru stečajnog postupka… - odlučna je bila sutkinja Ana Golub Gruić.
Odluku o stečaju će donijeti u roku od tri dana, što će po izgovorenom zapravo biti samo formalnost.
Aquamont je inače u vlasništvu srpskog poduzetnika Aleksandra Milosavljevića, ovaj hrvatski ogranak kao i istoimeni srpski, firma koja je tijekom godina na Jadranu obavila nekoliko zahtjevnih projekata. Iako je vlasnik najavljivao kako neće tek tako napustiti gradilište pored Korčule i prepustiti ga drugim izvođačima, kako će naći sredstva za nastavak poslovanja, čini se da od toga neće biti ništa.
Okvir
Projektom je na istočnom dijelu luke predviđen operativni gat širine 16 m, dužine 55 m, s trajektnim vezom dužine 55 m s istočne strane, a dužine 80 m sa zapadne strane. Na istočnoj strani planirana je i obala u dužini od 130 m s trajektnim vezom. Na zapadnom dijelu luke predviđena je privezna obala dužine 218,4 m, što omogućava prihvat više brodova istovremeno ili jednog broda dužine veće od 200 m, te zapadni gat, dužine 50 m i širine 16 m, na kojem se nalazi granični prijelaz izdvojene površine od 50 m x 2,5 m, ograđen pomičnom ogradom.
Do zgrade putničkog terminala, gdje su smještene prostorije carine i granične kontrole putnika, vodi pripadajući pješački koridor dužine 110 m, promjenjive širine od 0,9 m do 3,0 m, tako da je ukupna površina međunarodnog dijela luke 366 kvadrata. Projekt predviđa i izgradnju putničkog terminala, čekališno – manipulativnih površina za ukrcaj vozila i putnika te uređenje okretišta autobusa javnog prijevoza kojima će se putnici transferirati u centar grada Korčule.
