Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša pozvao je na produbljivanje pitanja duhovnih zvanja tražeći putove za poticanje i rast u odazivu Božjoj milosti, posebno primjećujući: „Zvanja rastu ondje gdje obitelji žive vjeru, gdje se u župama njeguje molitva i euharistijsko zajedništvo, gdje mladi vide radost i svjedočanstvo svojih svećenika“.
Rektor Matija Pavlaković prikazao je život u Međubiskupijskome sjemeništu tijekom protekle godine. Istaknuo je da se primjećuje malen, ali znakovit rast broja sjemeništaraca te ih je u ovoj godini ukupno dvadeset.
Duhovna zvanja i formacija na putu prema svećeništvu bila je središnja tema 65. sjednice biskupā Zagrebačke crkvene pokrajine održane u ponedjeljak 15. rujna u Ordinarijatu Križevačke eparhije u Križevcima, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Sjednicom je predsjedao zagrebački nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša, a sudjelovali su domaćin križevački vladika Milan Stipić, umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te biskupi sisački Vlado Košić, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak te zagrebački pomoćni Ivan Šaško i Mijo Gorski.
Jubilejska godina i proslava Križevačke eparhije
Vladika Stipić u pozdravu je istaknuo važnost Jubilejske godine, poglavito kao pastoralnu usmjerenost. S time je povezano i nacionalno hodočašće u Rim u listopadu, na kojemu će sudjelovati i grkokatolički vjernici. Uputio je na posebnost i vrijednost dvoobrednosti Zagrebačke metropolije te u tome kontekstu najavio skori početak proslave 250. obljetnice Križevačke eparhije 2027. godine, pri čemu će središnjoj proslavi prethoditi priprema, s početkom u siječnju 2026. godine.
Odgoj u bogoslovijama i odgovornost Crkve
Osvrnuvši se na glavnu točku sjednice o duhovnim zvanjima i o formaciji na putu prema svećeništvu, kako u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu, tako i u Međubiskupijskome sjemeništu, nadbiskup je nazočnim odgojiteljima zahvalio na dragocjenome radu, strpljivome praćenju, duhovnome očinstvu i požrtvovnosti za lice Crkve u godinama koje dolaze, javlja Bitno.net.
Istaknuo je da je Bogoslovija stoljećima „kolijevka svećeničkih zvanja“, duboko duhovna, ispunjena akademskim i odgojnim naporima. Iz bogoslovijskoga krila niknuli su „svećenici, biskupi i mučenici koji su svojim životom obilježili povijest našega naroda“. Bogoslovija je, rekao je nadbiskup Kutleša, više od mjesta studija; ona je škola Evanđelja u kojoj bogoslovi uče „kako svoja srca oblikovati prema Srcu Dobroga pastira“.
Pritom je velika odgovornost na biskupima i osobito na odgojiteljima i duhovnicima jer je potrebno „formirati ljude sposobne za darivanje, poslušnost Crkvi i pastoralnu ljubav.“
Rast broja sjemeništaraca i bogoslova
Glede Međubiskupijskoga sjemeništa, pojasnio je mons. Kutleša, valja paziti na činjenicu da su u njemu mladići u dobi u kojoj se prvi put ozbiljnije suočavaju s pitanjem vlastitoga poziva; u dobi krhkosti, ali i otvorenosti. Sve to traži cjelovit pristup odgoju: duhovni, ljudski, intelektualni i pastoralni, u ozračju zdrave discipline, prijateljstva i molitve te u osjetljivosti prema Crkvi i društvu. Zagrebačka crkvena pokrajina po njegovanju zajedništva među biskupijama znak je jedinstva Crkve u svome poslanju i u brižnosti za odgajanje mladih u velikodušnosti i odgovornosti, pojasnio je.
Zagrebački nadbiskup pozvao je na produbljivanje pitanja duhovnih zvanja tražeći putove za poticanje i rast u odazivu Božjoj milosti, posebno primjećujući: „Zvanja rastu ondje gdje obitelji žive vjeru, gdje se u župama njeguje molitva i euharistijsko zajedništvo, gdje mladi vide radost i svjedočanstvo svojih svećenika.“
Iz toga proizlazi i poziv na vlastito ispitivanje savjesti koliko smo mi „svojim životom poticaj ili prepreka za mlade koji razmišljaju o svećeničkom pozivu“, jer „Crkva treba svećenike koji su radosni, raspoloživi, jednostavni, a ne umorne administratore“, istaknuo je mons. Kutleša.
Metropolit Kutleša, primijetivši da se susret biskupā odvija u ozračju vjernosti i zajedništva, svoj je uvod zaključio pozivom na usrdnu molitvu za zvanja i na zauzetiji pastoral obitelji „kako bi svaka od njih jače zaživjela naslov ‘prve kućne Crkve’ u kojoj djeca uče slušati Božji glas i odgajaju se u duhu povjerenja prema Crkvi“. „Bog nam je u svojoj vjernosti, po svome Sinu obećao da neće ostaviti svoju Crkvu, ali je na svima nama učiniti sve da sjeme njegove riječi padne na plodno tlo: u sjemeništima, u obiteljima, u srcima mladih“, zaključio je metropolit Kutleša.
Izazovi i budućnost bogoslovskih programa
Glede budućnosti, Sjemenište će i dalje biti predano radu koji otvara odazivu mladića u duhovna zvanja, pri čemu je značajna uloga programa ‘Vikendi u Sjemeništu’. Rektor smatra da je u tome području potrebno puno snažnije uključivanje svećenika, posebice u rad s ministrantima, a to uključuje i uzajamno ohrabrivanje i pronalaženje prikladnih oblika iz koji se rađaju i razvijaju nova zvanja.
Jednogodišnji život u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu (NBS) prikazali su rektor preč. Vlado Razum i odgojitelj vlč. Toni Potrebić.
Rektor je upozorio da, gledajući vrijeme unatrag sedam ili osam godina, to jest razdoblje između dvaju Kongresa bogoslovā (2018. i 2024./2025.) zabrinjava što se broj bogoslova u našoj Crkvi skoro prepolovio. Naveo je da k tomu valja dodati velike poteškoće u djelovanju i održavanja na životu pojedinih bogoslovija.
Istaknuo je da nadu jača činjenica da je u NBS-u Zagrebu prošle godine (2024./2025.) bilo 63 bogoslova i 13 đakona, a ove godine je broj bogoslova porastao (75). Osim toga, primijećeno je još kandidata s kojima je potrebno raditi na temeljitijoj pripremi, da bi se uskoro mogli priključiti bogoslovskoj zajednici. I dalje je prepoznat vrijedan doprinos pripremi koja se ostvaruje s pomoću programa ‘Dođi i vidi’.
Naveo je da Bogoslovija nastavlja raditi na buđenju odaziva Božjemu pozivu, što uključuje razne susrete s povjerenicima za zvanja i za mlade te sa župnicima mentorima. Potiču se župnici da s ministrantima pohode NBS, a promiču se i ‘Vikendi u Bogosloviji’. Pojasnio je da odgojitelji u Bogosloviji nastoje biti stalno prisutni osobnim pristupom na svim četirima područjima: ljudskom, duhovnom, intelektualnom i pastoralnom.
Vlč. Potrebić predstavio je daljnji razvoj dvotjednoga programa za novopridošle kandidate na početku formacijske godine koji živi već desetak godina. To je vrijeme upoznavanja s ključnim vidicima života u Bogosloviji i u studiranju teologije. I on je istaknuo važnost župnih i dekanatskih zajednica za prepoznavanje i praćenje kandidata u njihovu duhovnom hodu i razlučivanju.
Rasprava biskupa i planovi za nadolazeće razdoblje
U raspravi su se biskupi s odgojiteljima zadržali na izloženim temama, od kojih su neke produbljene u svjetlu novih odgojnih i društvenih izazova.
U posljednjemu dijelu sjednice biskupi su razmotrili: stanje pripreme za skorašnje Jubilejsko hodočašće u Rim, određena gibanja koja se tiču Metropolije na ekumenskome području te planirane pastoralne dodirne točke biskupija tijekom iduća tri mjeseca.
