Ministar zdravstva Vili Beroš do kraja ove godine liste čekanja na dijagnostičke postupke u svim hrvatskim bolnicama planira svesti na maksimalnih 270 dana.
Istaknuo je to više puta na kongresu Futur Z u sklopu svojeg izlaganja posvećenog presjeku trenutne situacije u sustavu zdravstva u Hrvatskoj.
Na liste čekanja na dijagnostičke postupke, kako je kazao, utječu četiri elementa – broj uređaja, broj liječnika, organizacija rada i broj pacijenta, a trenutno je duljina tih listi, prema Beroševom mišljenju jedan od velikih problema sustava za koji se gotovo uvijek proziva njega, zaboravljajući pritom odgovornost i drugih dionika sustava kao što su ravnatelji bolnica te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji dogovara i plaća te usluge, piše Novi List.
– U okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti postavili smo sebi kriterij da do kraja ove godine sve liste čekanja na bolničku dijagnostiku smanjimo na maksimalno 270 dana. Ovih dana imamo intenzivne sastanke ravnatelja i upravnih vijeća s našim državnim tajnicima u ministarstvu. Bitni su organizacijski iskoraci napravljeni po tom pitanju i ravnatelji vode više računa o listama čekanja. Kada je vrijeme čekanja na neku pretragu preko 700 dana, to ravnatelju mora biti znak da alarmira ministra, a to sada radi ministar. Vjerujem da ćemo do kraja godine ispraviti tu organizacijsku shemu za koju je potrebna svakodneva analiza listi čekanja koju moraju napraviti ravnatelji bolnica, rekao je Beroš. Kazao je kako je u zadnjih godinu dana uputio preko 30 dopisa ravnateljima zdravstvenih ustanova da se promijeni organizacija listi čekanja pri čemu su neki reagirali, a neki nisu i čini mu se da će morati početi javno prozivati ljude koji su odgovorni za liste čekanja.
– Ja kao ministar spreman sam već sada dati svoj mandat na raspolaganje predsjedniku Vlade ako ne polučimo adekvatne rezultate, a isto očekujem od svih ravnatelja ustanova. Oni su prvi korak, a ja sam drugi korak u realizaciji smanjenja listi čekanja.
Isto tako, HZZO, čija je uloga ugovaranje opsega zdravstvene zaštite, koji je plaća i trebao bi je ujedno i kontrolirati. Nemam ništa protiv da me se proziva za liste čekanja, no taj sustav moramo urediti i svaki dionik je dužan voditi računa o listama čekanja, smatra Beroš koji je u tom kontekstu naveo pozitivan primjer Kliničkog bolničkog centra Rijeka u kojem se od svibnja do rujna ove godine provodio pilot-projekt onkološke uputnice.
U tome je razdoblju bilo je 673 narudžbi na preglede za redovne pacijente na koje se u prosjeku čekalo 98,23 dana, 103 narudžbe za prioritetne pacijente koji su čekali u prosjeku 25,74 dana te 63 narudžbe za pacijente sa sumnjom na onkološku bolest koji su na svoju pretragu čekali u prosjeku 3,86 dana.
– Rijeka je ogledni primjer i pokazala je kako se može i mora. Napravili su to tako da su upogonili sve svoje resurse da se to osigura za onkološke pacijente. Potrebno je baviti se problemom listi čekanja i ja bih kao ministar rado organizirao rad u sve 63 zdravstvene ustanove, no to nije moguće.
Ravnatelji tih ustanova su odgovorni za njihov funkcioniranje te očekujem i od drugih ravnatelja da naprave ono što je učinjeno u Rijeci. Pritom znam da neke ustanove imaju kadrovske probleme, neke organizacijske, a nekima pak nedostaje opreme. No, upravo to je smisao svega jer ravnatelj te zdravstvene ustanove mora preopoznati problem i tražiti pomoć ministarstva. Osobno sam 24 sata na raspolaganju svima i pozivam sve ravnatelje da na isti način sudjeluju u rješavanju tog problema, poručio je Beroš.
Kao jedan od ciljeva reforme naveo je jačanje primarne zdravstvene zaštite koja mora ostati segment zdravstva koji rješava najviše zdravstvene problematike, a ne da pacijenti koji svoju uslugu mogu dobiti u PZZ-u odlaze u bolničke hitne prijame.
Također, cilj mu je ojačati sekundarno-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu izvan bolnica te je u tom kontekstu naveo i uspostavu psihološke i logopedske djelatnosti u sklopu domova zdravlja koja trenutno za prepreku ima nedostatak kadrova, piše Novi List.
– Razgovoramo o tome kako educirati te kadrove jer uzalud nam trud ako nemamo logopeda i psihologa. Bili smo na razgovoru s ministrom Fuchsom koji nas apsolutno podržava, no tu nam je autonomija sveučilišta problematična. Najiskrenije, malo je čudno da živimo u okolnostima da nam sveučilišta educiraju kadrove koji ne trebaju, a s druge strane sustavi prepoznaju potrebu za kadrovima koje trebaju, ali njihov se broj ne može povećati, istaknuo je Beroš.
Naglasio je kako je u zdravstvu potrebno planirati kadrove kako se ne bi ponovile priče iz prošlosti zbog kojih i danas nedostaje zdravstvenih kadrova. U tom smislu je istaknuo kako je njegova administracija raspisala 922 specijalizacije u vrijednosti preko 130 milijuna eura ponajprije za deficitarne struke poput obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije, radiologije i hitne medicine.
Govoreći o zdravstvenom turizmu kojeg smatra iznimno važnim dijelom turističke ponude za koji su uspješno pronađena zakonska rješenja koja povećavaju značaj zdravstvenog turizma, dotaknuo se i odgovornosti županija u organizacije zdravstvene zaštite najprije kroz turističe ambulante koje prateći broj gostiju same moraju organizirati rad turističkih ambulanti prema vlastitim potrebama, umjesto da da se događa da od Splita do Makarske nema niti jedne turističke ambulante zbog čega je hitni bolnički prijam splitske bolnice ljeti stalno pun.
– Županije imaju ulogu i alate u brizi za kadrove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, to je i njihova ustavna odgovornost, a prošla su vremena kad se dekretom nekog upućivalo negdje. Stoga se i županije moraju pobrinuti za svoje zdravstvene kadrove, kazao je Beroš.
Poseban akcent njegove administracija, kako sam kaže, nalazi se na preventivi. Uz postojeće preventivne programe ranog otkrivanja onkoloških bolesti trenutno se formira povjerenstvo koje će izraditi program ranog otkrivanja raka želuca, a osim nacionalnih programa za prevenciju onkoloških bolesti tu su programi ranog otkrivanja slabovidnosti, zaštitiu oralnog zdravlja u hiperkolesterolemiju.
– Ova vlada od 2016. godine u hrvatski zdravstveni sustav uložila je dvije milijarde eura i dijelom je na to utjecala pandemija.
Danas sve vlade, uključujući i našu, shvaćaju važnost zdravstva i drugačije gledaju na sustav zdravstva, a ja sam se trudio iskoristiti taj element i ovo su samo početna ulaganja.
U sljedećem razdoblju bit će usvojen proračun gdje ćemo imati sredstva za dogradnju i obnovu KB Dubrava čime ćemo vratiti dug onome što je ova bolnica dala u vrijeme pandemije, a osigurana su i sredstva za izgradnju infektološke bolnice, najavio je Beroš poručivši kako reforme podižu rejtnig zemlje.
– Na račun činjenice da smo se ulovili ukoštac s reformom zdravstva, naš investicijski rejting po Fitchu je podignut. Dakle, reforme imaju sveobuhvatne posljedice, zaključio je Beroš.
