Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je reagirao na tekst objavljen u petak, 15. rujna, u kojem se navode informacije iz natječaja za sufinanciranje energetske obnove kuća iz 2015. Tim natječajem je tada sufinancirano 9.300 obiteljskih kuća, a sporan je popis otoka prve kategorije, na kojem se nalaze i neke nenaseljive hridi posred Jadrana. O ovom u najmanju ruku čudnom popisu, odnosno, činjenici da su se na njemu našle hridi poput Babine guzice, Brusnika, Abe donje i tako dalje, pisao je Morski.hr, koji je tom prilikom zatražio i objavio mišljenje Fonda. Cijeli tekst na našem portalu možete pročitati OVDJE.
Iz Fonda su još jednom ponovili kako se radi o natječaju iz 2015. godine, kojim je obnovljeno 9.300 kuća u cijeloj Hrvatskoj, a sporni popis otoka nije sastavljao Fond već je preuzet iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima. Njihovo reagiranje prenosimo u cijelosti.
U uvodnom dijelu teksta navedeno je kako je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao natječaj u kojem se s 80 posto sredstava sufinancira energetska obnova obiteljskih kuća na prvoj kategoriji otoka. Ovim se implicira da je u tijeku natječaj na koji se građani mogu sada javljati i ostvariti pravo na subvencije, što nije točno iz razloga što Fond trenutno NEMA otvornih javnih poziva za sufinanciranje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća.
Zadnji javni poziv za tu namjenu bio je objavljen 2015. godine i na njega su se mogli prijaviti građani s područja CIJELE HRVATSKE uključujući i stanovnike otoka, pod uvjetom da su zadovoljavali propisane natječajne uvjete. Temeljem istog je sufinancirana energetska obnova oko 9300 obiteljskih kuća u Hrvatskoj.
Prema tom javnom pozivu iz 2015. godine postotak sufinanciranja je bio do 40%,60% ili 80% te je ovisio o statusu pojedine jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazila kuća. Ti postoci sufinanciranja određeni su Pravilnikom o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda. Sukladno spomenutom Pravilniku, Fond je tada na temelju relevantnih pravnih propisa građanima financirao do 80% za prvu skupinu otoka, odnosno do 60% drugoj skupini otoka od ukupno opravdanih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća. Uz natječajnu dokumentaciju je, naravno, bio objavljen i popis SVIH lokalnih jedinica u Hrvatskoj, sa pripadajućim statusom, kako bi postotak sufinanciranja bio nedvojben i javan. U tom dokumentu su se, naravno, nalazili i otoci, te je njihov popis u cijelosti preuzet iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_03_33_862.html.
Ističemo, kako se u definiranju kriterija sufinanciranja, stručne službe Fond moraju voditi postojećim pravnim regulativama te niti smijemo, a niti je u našoj nadležnosti da mijenjamo članke ili „reduciramo“ popise koji su sastavni dijelovi važećih zakona.
Popis otoka koji je objavljen uz javni poziv bio je isključivo informativnog karaktera i sasvim je jasno da intencija Fonda nije bila energetska obnova nepostojećih kuća na hridima. Naglašavamo kako je program energetske obnove obiteljskih kuća donesen na temelju stručnih podloga i EU direktiva te je istim uređen program poticanja, koji je trebao omogućiti postizanje i praćenje energetskih ušteda u neposrednoj potrošnji energije.
To je osigurano nizom uvjeta koje su prijavitelji trebali zadovoljiti prilikom prijave na taj javni poziv, između kojih je bio i uvjet da dostave akt legalnosti, vlasnički list te da imaju prebivalište u kući koju prijavljuju za energetsku obnovu, odnosno da dokažu da u njoj žive i troše energiju. Na ovaj način su eliminirani svi komercijalni projekti ili projekti koji ne bi imali značaj na smanjenje svakodnevne potrošnje energije, a pogotovo projekti „nepostojećih“ kuća koji se spominju u tekstu.
