Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je natječaj u kojem se s 80 posto sredstava sufinancira energetska obnova obiteljskih kuća na prvoj kategoriji otoka. Bilo bi to u redu da na nekoliko stotina navedenih otoka, otočića i čak hridi uopće ne žive ljudi. Nisu nikad živjeli, niti je moguće da neke od njih ikad nastane, piše Morski.hr.
Republika Hrvatska je sve što strši iznad mora stavila na popis energetske obnove obiteljskih kuća. Tako da galebovi i gušterice mogu zatražiti stiropor na svojoj fasadi. Zato i ne čudi da je u Fondu za zaštitu okoliša koji je isti natječaj raspisao još 2015. godine odobreno svega 29 zahtjeva.
Ako vam netko želi s 80 posto subvencionirati energetsku obnovu kuće, može to zvučati i kao poziv za život na otoku, jer se to odnosi na područja od posebne državne skrbi, otoke i brdsko-planinska područja. Ovdje se radi o takozvanoj 'prvoj skupini otoka', jer na drugoj, već pogađate, trebalo bi (barem figurativno) živjeti više ljudi nego galebova. E, tu ćete ako prođete isti mukotrpan proces papirologije i budete nagrađeni odobrenjem o sufinanciranju, dobiti 60 posto sredstava za istu stvar. Jedina je razlika što će se ovdje sufinancirati mogući stvarni stambeni objekt, za razliku od recimo Babine Guzice, na kojoj bi i dva vojnička šatora mogla imati problema s prostorom.
Na popisu 'prve skupine' našli su se tako otoci poput Abe Donje, Male i Vele, pa Babine Guzice i Brusnika, Galijule (kod Palagruže) i Galiole (kod Kvarnera), Kamik od Oštra i Kamik od Tramuntane (kod Palagruže), Palagruža Vela i Mala, Prčevac, Prduša Mala i Vela, Svršata Vela i Mala, Tajnik, Taljurić ili recimo Vodenjak, kao i naši Krbela Mala, Krbela Vela, Logorun, Sestrice.
Vezano za isti Popis otoka 1. skupine, Morski.hr je poslao upit Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na pitanja o kvalifikacijama osoba koje su radile popis otoka, specifikacije na temelju kojih su navedeni otoci u popisu i zašto na istom stoji nekoliko stotina nenaseljenih hridi posred Jadrana, dobili smo sljedeći odgovor:
- Vaš upit je vezan za natječaj koji je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodio 2015. godine i temeljem kojeg je sufinancirana energetska obnova oko 9300 obiteljskih kuća. Omjeri sufinanciranja spomenuti u javnom pozivu u skladu su s odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda. Sukladno spomenutom Pravilniku, Fond je građanima financirao do 80% za prvu skupinu otoka, odnosno do 60% drugoj skupini otoka ukupno opravdanih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća.
Vezano za popis koji spominjete isti nisu izradili djelatnici Fonda nego je on u cijelosti preuzet iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima kao relevantnog pravnog propisa. Ističemo kako je Fond sufinancirao samo one obiteljske kuće čiji su prijavitelji dostavili akt o legalnosti, vlasnički list i dokaz o prebivalištu u kući koja se obnavlja. Popis otoka koji je objavljen uz natječaj je bio isključivo informativnog karaktera i sigurno da intencija Fonda nije bila energetska obnova nepostojećih kuća na hridima. No s obzirom da je spomenuti popis dio važećeg Zakona nismo mogli u njega intervenirati nego smo ga kao relevantni dokument morali u cijelosti objaviti. Ipak s obzirom na gore istaknute uvjete koji su prijavitelji trebali ispuniti da bi dobili sredstva nismo ni očekivali da će nam se javiti stanovnik primjerice Kamika od Tramuntane nego netko primjerice tko živi na Silbi, Zlarinu ili je trajno naseljen na nekom od Kornatskih otoka - stoji u odgovoru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Relevantan pravni popis popisao je otoke kako naseljene, tako i nenaseljene. Svrstao ih je i po nekom redu u prvu i drugu kategoriju, pa se i u pogledu energetskog certifikata ne gleda baš dlaka u jajetu, odnosno ima li tamo kuća, stoji li svjetionik još od Austro-ugarske, ili pak u kakvoj škrapi kuću nađe rak samac. Bio svjetioničar, gušter, galeb ili taj rak, kuću će moći urediti prema najnovijim A plus standardima. Naravno, sve legalno, odnosno ako je dostavio akt o legalnosti, vlasnički list i dokaz o prebivalištu u kući koja se obnavlja, piše Morski.hr.
