Čitluk se nalazi nekoliko kilometara sjeverno od Sinja, između rijeke Cetine te okolnih sinjskih naselja Hrvaca, Karakašice, Jasenskog i Glavica.
U današnjem selu Čitluku nalazio se rimski grad Colonia Claudia Aequum, kojega je vjerojatno osnovao car August kao oppidum civium Romanorum - naselje građana Rimskog Carstva. Radi se o mjestu koje je idealno za pobjeći od urbane svakodnevice te ne bismo pogriješili kada bismo ga okarakterizirali rajem za Zemlji.
Jer uistinu smo se tako i osjećali kada smo stigli u Čitluk upoznati Jasnu Bilač, ženu koja u tom mjestu u Zagori gradi lijepu priču. Naime, Jasna je predsjednica udruge Lipote tradicije, čiji je cilj zaštita i očuvanje izvornog oblika tradicijskih običaja (zanata, usmene predaje) te materijalnih o nematerijalnih vrednota te promiče sva kulturna (zaštićena i nezaštićena) dobra Dalmatinske zagore i priobalja.
NJEMU GORIVO NIJE SKUPO Provozao konjsku zapregu centrom dalmatinskog grada
"Pokrenuli smo se kao spontani odgovor na današnju globalizaciju i otuđivanje modernog čovjeka od zemlje, prirode i na kraju samoga sebe"
Osim toga, u fokusu udruge je očuvanje tradicijskog načina prijevoza s konjima, promicanje autohtonih životinjskih pasmina i svih etno običaja i zanata koji su povezani s njim, stari zanati i sve vezano uz vunarstvo, od šišanja do završnog proizvoda. Prevedeno, promicanje tradicionalnog života, navika i običaja stare Dalmacije.
- Nastali smo u Splitu prije dvije godine, nažalost, pred sam početak pandemije koronavirusa koji nas je kao i svih podosta ograničio u radu. Djelujemo na području Splitsko-dalmatinske županije, a posebno u Cetinskoj krajini. Trenutno radimo na tome da i formalno prebacimo sjedište u Čitluk jer ovdje imamo uvjete prilagođene konjima. Naravno da to ne isključuje radionice i manifestacije u priobalju, ali za početak bi bilo lakše u povijesnom „kraljevstvu“ konja - kazala nam je Jasna na početku druženja.
Nastali su iz strasti prema izgubljenim životnim vrijednostima.
- Pokrenuli smo se kao spontani odgovor na današnju globalizaciju i otuđivanje modernog čovjeka od zemlje, prirode i na kraju samoga sebe. Udruga nastoji približiti stare zanate, tradiciju i običaje modernom čovjeku te osvijestiti brigu za majku Prirodu. Želimo ujedno povezati lokalnu zajednicu kako bi svi zajedno učinili ovaj svijet boljim mjestom za buduće naraštaje - priča nam.
Dalmacija je primjer podneblja koje obiluje brojnim materijalnim i nematerijalnim dobrotama.
- S prirodom sve počinje i završava pa tako najvećim bogatstvom smatramo čistu vodu, nezagađeni zrak i zemlju za ekološki i zdravi uzgoj GMO free hrane. Tu su stara povijesna ilirsko delmatska i rimska nalazišta, stari povijesni gradovi, bogatstvo povijesne arhitekture i etno predmeta. Izdvojila bih kulturne materijalne vrijednosti, simbole tradicije opstanka i življenja. Tu su razni poljo alati, oruđa i oružja, manufaktura, kovanje i autohtona glazbala. Što se tiče nematerijalne baštine, nabrojila bih usmenu predaju, priče, legende, sijela, tradicionalne običaje, glazbu, igranje kola, gastronaslijeđe, klapsko pjevanje, nošnje, tradicionalni stil života i općenito folklor - nabrojila nam je Jasna.
Nedavno su privukli pažnju suorganizacijom Pokladnog jahanja. Nažalost, njihovi konji nisu mogli nastupiti u manifestaciji.
- Član naše udruge bio je službeni fotograf manifestacije "Pokladnog jahanja" u realizaciji Udruge "Naše Brnaze" te su konji koji rade u Udruzi trebali nastupiti. Međutim, zbog ozljede pri treningu za nastup u samoj konačnici nisu nastupili. Spomenula bih da smo prošle godine bili suorgonizatori "Sinjskog sajma sela", koji se održao u okviru "Dana Alke i Velike Gospe" - ispričala nam je.
"Ljudi su oduševljeni kad vide kar i konje jer u svima nama negdje duboko u genima leži zapisana povijesna povezanost konja s čovjekom"
Jedan od fokusa udruge je vunarstvo. Točnije, filcanje vune.
- Vunu nabavljamo iz inozemstva, ali i iz Hrvatske. Obrađena vuna plemenitijih pasmina ovaca pogodnija je za suho i mokro filcanje. Kao sirovina vrlo je skupa i kod nas i u svijetu. Primjera radi, nedavno nabavljena kod nas iznosila je gotovo 30 kuna za 50 grama, a porijeklom je iz Turske. Sada ubrzo ide sezona šišanja ovaca. Međutim, uglavnom su to kod nas domaće pramenke čije je runo pogodnije za neke druge proizvodne procese - opisuje nam Jasna.
Zadovoljni su odazivom na radionicu.
- Vuna je poseban medij u kojeg se čovjek jednostavno zaljubi jer osim što je poznato da kreativni rad s rukama čovjeka relaksira, smiruje, poboljšava se koncentracija i fokus rada, jednostavno uđete u posebnu meditativnu stvaralačku kreaciju. Za filcanje je potrebna samo volja i želja, ništa drugo. Ideja vodilja nije postati master filcanja niti smo mi profesionalni filceri, i sami još učimo od iskusnijih, već je bit u samome radu i opuštanju pogotovo što se radionice održavaju na svježem zraku uz cvrkut ptica. Promo radionica održana je u samom Splitu, perspektivnoj šumskoj zelenoj oazi mira i tišine na Kili - pohvalila nam se.
Članovi ove vrijedne Udruge svoju djelatnost planiraju proširiti na Split te upoznati žitelje našom zaboravljenom tradicijom.
- Ljudi su oduševljeni kad vide kar i konje jer u svima nama negdje duboko u genima leži zapisana povijesna povezanost konja s čovjekom. Konj je domesticiran prije od pet tisuća godina, a služio je osim za hranu i za transport, ratovanja i osvajanja. Sudjelovali su u antičkim Olimpijskim igrama, bili su vrijedni radnici u poljoprivredi, poštonoše, sve do pojave moćnije tehnike i industrijske revolucije - kazuje nam.
Atrakcija je oranje s konjskim zapregama.
- Traktor ne pita toliku brigu i njegu kao konj, koji je podosta osjetljiv, iako je jako moćan. Imati konja zahtijeva vrijeme i puno nevidljivih ulaganja. Na prvom mjestu je njihova dobrobit kojoj se sve podređuje. U rujnu 2021. godine Udruga je organizirala prezentaciju oranja dvopregom, a toga će jasno biti još - najavila nam je.
Brojne aktivnosti
Iz Udruge su nam najavili manufakturnu radionicu "Legenda o vuni", koja će se održati 8. svibnja ove godine.
- Runo će se pokazno šišati s tradicijskim starim škarama, ekološki i po starinski prati lugom, starim domaćim sapunom i to upravo na autentičnom mjestu pranja vune kao i u minulim stoljećima - izravno na staroj mlinici na Cetini. Za one kojima ni to neće biti dosta upriličit će se dodatno i radionica suhog filcanja vune. Zanimljivost je da će sirovu vunu transportirati do rijeke Cetine upravo kar koji vuku konji, kako bi se posjetiteljima dočarala autentičnost proizvodnog procesa od šišanja do završnog proizvoda - kaže nam Jasna.
U tijeku su i pripreme za radionicu gusala te likovnih radionica. Za gusle je zadužen Ante Lišnić, dok je za likovne radionice zaslužna Domina Bilač, potpredsjednica Udruge i apsolventica na Umjetničkoj akademiji.
- Radionice će biti namijenjene za školsku djecu, ali i sve ostale koji žele opširnu edukaciju u izradi ovog tradicijskog glazbala, koje je u republici Hrvatskoj zapostavljeno po pitanju same izrade i servisiranja gusala koje su u uporabi. Radionicama bi se obuhvatio odabir drva za gusle i gudalo, proces sušenja debla, proces savijanja i sušenja drva za gudalo, piljenje drva, oblikovanje gusala po šabloni i zadanim mjerama, izrada gusala i duborezno rezbarenje, izrada gudala i duborezno rezbarenje, proces štavljenja, sušenja i postavljanja jareće kože na gusle, proces zaštite gusala prirodnim i industrijskim premazima te postavljanje struna na gusle i gudalo - priča nam.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Od ostalih akcija 24. lipnja planiraju uoči sv. Ivana organizirati paljenje ivanjskih vatri i kupanje stoke, što je tradicionalni staroslavenski običaj.
- Taj događaj će biti na Ruminu - Panj, ako dobijemo kakvu donaciju. Imamo još mnogo ideja, ali nećemo sada otkriti sve tajne. Svi koji žele doći na iduću radionicu 8. svibnja mogu se javiti na službene stranice ili na broj mobitela 0989836810. Želimo povezati lokalnu zajednicu, da ovo postane jedan turistički, ekološki i povijesni brend, prepoznatljiv na karti svijeta. Cetinska krajina ima ogromne mogućnosti i od ovoga itekako može profitirati. Na kraju bih se zahvalila onima koji su od nas vjerovali od početka, a to su: "Horizont Adria Zagreb", "Naprijed Sinj", "Marino trans Otok", "Sustavi Janković Hrvace", "Gastro ribarnica Brač Centaurus", "Bauhaus", Drvni centar Umac d.o.o. Split te niz pojedinaca koji žele ostati anonimni - zaključila je Jasna Bilač.