U Splitu je u subotu održan drugi dan Međunarodnog susreta gradova na temu urbane mobilnosti, a bio je rezerviran za radionicu o izazovima i mogućnostima s kojima se Grad Split susreće kao i potencijalnim rješenjima koja će biti primjenjiva u ovoj sredini.

Tema je zainteresirala mnoge pa se tako u Showroomu projekta Split United na Kopilici tražilo mjesto više. Odaziv je bio odličan, a među sudionicima bili su brojni predstavnici relevantnih institucija, struke te lokalne i regionalne samouprave.

Nakon što su prvog dana stručnjaci iz Barcelone, Osla, Graza Rzeszówa i Dubrovnika, od kojih neki desetljećima promišljaju i provode strateške smjernice po pitanju urbane mobilnosti, iznijeli svoje studije slučaja u kojima su predstavili modele kojima se može riješiti prometna zagušenost koja danas predstavlja problem za svaki, a pogotovo za turističke gradove, svoja su iskustva pred punim showroomom predstavili i Marko Bartulić, direktor Split parkinga te Miroslav Delić, predsjednik uprave Promet Splita.

Uslijedila je potom radionica kojom je moderirao doc. dr. sc. Vinko Muštra s Ekonomskog fakulteta, ujedno i koordinator izrade Strategije razvoja grada Splita. Dvije su grupe raspravljale o tome što predstavlja pojam urbane mobilnosti, na koje sve aspekte života ona utječe, na kojim se sve razinama urbana mobilnost treba promatrati (kotar, grad, cijela aglomeracija itd.), tko treba biti zadužen za osmišljavanje rješenja, a tko ih implementirati te koji su to konkretni izazovi, ali i potencijalna rješenja koja je moguće realizirati u Splitu, a u raspravi  su svojim prijedlozima sudjelovali i gosti stručnjaci iz europskih gradova.

– Moram priznati da me ugodno iznenadio broj današnjih sudionika radionice i drago mi je vidjeti što je ovoliki broj ljudi, stručnjaka iz svog područja, shvatio važnost ove teme za budućnost grada te došao kako bismo zajedno pronašli način kako poboljšati stanje urbane mobilnosti u Splitu. Došli smo do određenih zaključaka koja ćemo sumirana proslijediti nadležnima i svakako uzeti u obzir pri izradi strategije, poručio je Muštra.

Uz aktivnu raspravu, izazovi i konkretna rješenja provlačila su se kroz svaku točku, no zajednički zaključci su kako ne postoji strateški smjer i odluka grada u kojem pravcu želi razvijati urbanu mobilnost, da postoji izražena navika  građana o isključivom korištenju osobnih vozila što je rezultirao prevelikim brojem vozila, a tome treba dodati i neadekvatnu infrastrukturu kojom se neefikasno upravlja.

Prijedlog je stoga da Grad Split u najkraćem mogućem roku imenuje tijelo sastavljeno od stručnjaka, gradskih službi i gradskih tvrtki koje će biti zadužene za operativno provođenje strateške odluke i smjernica. Važno je naglasiti kako je neophodno da svi oni koji će određenu strategiju provoditi trebaju od početka biti u nju uključeni kako bi mogli dati svoj komentar te je i prihvatiti kao svoju.

Javni gradski prijevoz treba dobiti prioritet kako u promišljanjima grada tako i u samom prometu kroz posebne trake za gradske autobuse, a gdje je to moguće i pametne semafore koji daju prvenstvo javnom prijevozu, ali i kamere koje omogućavaju stopostotno sankcioniranje parkiranja na autobusnim stanicama. Treba nastaviti raditi na nabavi novih autobusa te ticketing sustava uz uvođenje novih linija jer će građani tako dobiti povoljniji, ugodniji i efikasniji način prijevoza.

Parkirališna politika mora se uskladiti sa strateškom odlukom grada te kroz gradnju nove i obnovu postojeće infrastrukture prije svega štititi stanare (po principu jedno vozilo po stambenoj jedinici), a cjenovna politika za nestanare, pogotovo u centru grada, treba poticati na korištenje javnog prijevoza i ostalih alternativa osobnim vozilima. Treba uzeti u obzir i razvoj car sharinga, izgradnje biciklističkih staza te poticati korištenje bicikli, električnih bicikli i slično.

Također, u cijeloj ovoj priči neizostavan je i segment edukacije građana jer je ona neophodna kako bi se dugoročno navike građana promijenile te kako bi prihvatili alternativne oblike prijevoza.

ZAKLJUČCI

  1. Urbana mobilnost je jedno od temeljnih prava svakog građanina i nerijetko neizostavan preduvjet za ostvarivanje drugih prava, i kao takvu je treba promatrati. Kako doći od točke A do točke B vodeći se kriterijima ravnopravnosti, ekonomičnosti, praktičnosti, sigurnosti i ekologije.
  1. Stanje urbane mobilnosti spada među najizraženije probleme stanovnika Splita i cjele splitske aglomeracije koji svakodnevno imaju neugodnosti, frustracije i financijske troškove, što se reflektira na sve aspekte života – od osobnih odabira i organizacije vremena pojedinca do razvojnih potencijala grada, sigurnosti, zdravstvenog stanja, zaštite okoliša…
  1. Grad Split kao centar Splitsko-dalmatinske županije i urbane aglomeracije jest i biti će nositelj inicijative i generator nužnih promjena po pitanju urbane mobilnosti, no potrebna je strukturirana suradnja s gradovima, općinama, Županijom, ministarstvima i državnim tvrtkama. Predložena rješenja se moraju uklapati u nacionalnu strategiju, ali biti i dijelom financirana s nacionalne razine, pogotovo kad govorimo o razvoju infrastrukture zračnog, cestovnog i pomorskog prometa.
  1. Kao glavni problemi ističu se nepostojanje strateškog dokumenta na temu urbane mobilnosti u skladu s kojim bi grad planirao razvoj nove i obnovu postojeće infrastrukture, a gradske tvrtke operativno djelovale. Niska protočnost, zastoji i nepredvidivost prometa posljedica su neadekvatne i loše organizirane postojeće infrastrukture, nedovoljno dostupnog kvalitetnog javnog prijevoza koji nema povlašten položaj u prometu u odnosu na druge sudionike i prevelike usmjerenosti na osobne automobile kao posljedice navika i svega ranije navedenog.
  1. Strateški dokument treba biti izrađen od za to od grada imenovanog tijela koje će uz urbanističke, prometne, ekonomske i IT stručnjake okupiti one koji će u budućnosti biti zaduženi za operativno provođenje konkretnih mjera od gradskih službi i gradskih tvrtki, do ostalih institucija. Vanjski stručnjaci bit će uključeni kao savjetnici, no ne kao nositelji izrade strateškog dokumenta. Njima se pridružuju i  predstavnici svih dionika u prometu (javna poduzeća Promet i Split parking, Lučka uprava te Zračna luka Split Kaštela, Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, udruženje taksista, savez biciklista i ostali). Izabrano tijelo dužno je predložiti kratkoročne i dugoročne mjere kojima će se podignuti razina urbane mobilnosti na području grada Splita. Grad Split i aglomeracija trebaju osigurati institucionalne i financijske instrumente za provođenje strateških smjernica.
  1. Smjernice za izradu strateškog dokumenta su:

– Visoka uključivost svih dionika od stručnjaka, jedinica lokalne i regionalne samouprave, ministarstva i tvrtki i politike na svim razinama

– Promatrati urbanu mobilnost u kontekstu urbane aglomeracije i otoka

– Poboljšati organizaciju postojeće infrastrukture i koordinaciju među različitim dionicima u prometu

– Primijeniti IT rješenja za poboljšanje prometa po uzoru na dobre i provjerene prakse drugih gradova

– Odrediti prioritete u obnovi postojeće i gradnji nove infrastrukture u skladu sa strateškom odlukom

– Educirati građane već od vrtićke i osnovnoškolske dobi s ciljem promjena navika i stavova po pitanju mobilnosti

– Dati prioritet javnom prijevozu s ciljem pružanja kvalitetnije i povoljnije usluge građanima (traka za autobuse, češće i jeftinije linije, nove linije…)

– Razvoj ostalih alternativa osobnim vozilima (električni bicikli, bicikli, mopedi, car sharing, pješačke staze…)

– Parkirališna politika se mora uskladiti sa strateškom odlukom

– Uskladiti politiku javnog prijevoza i parkirnu politiku sa strateškom odlukom grada te kroz gradnju nove i obnovu postojeće infrastrukture prije svega štititi stanare (po principu jedno vozilo po stambenoj jedinici), a cjenovnom politikom za nestanare poticati korištenje javnog prijevoza i ostalih alternativa osobnom vozilima.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime