Sarpa salpa, salema porgy, ili salpa, vrsta je ribe koja može izazvati mučne halucinacije, a neki povijesni izvori navode da su je Rimljani konzumirali ciljano - jer se radi o najjačem 'tripu'.
Čini se da su se još Rimljani drogirali ribom poznatom kao ‘salema porgy’ (kod nas poznatija kao ‘salpa’), a koja može izazvati jake halucinacije.
Riječ je o vrsti koja nastanjuje Mediteran, istočnu obalu Afrike, ali i dio Atlantika, a omiljena je poslastica na meniju mnogih restorana, piše morski.hr.
Većina ljudi nema posljedica nakon konzumacije ove ribe, ali neki doživljavaju halucinacije i do tri dana što zbunjuje znanstvenike. Pretpostavlja se da samo neki dijelovi ribe izazivaju noćne more i druge neželjene posljedice.
Prvi slučaj dokumentiran je u Marseilleu i odnosi se na obitelj koja je 1982. jela salpe pečene na roštilju bez prethodnog uklanjanja unutarnjih organa. Halucinacije su potrajale 10 sati.
Poznat je i slučaj iz1994. kada je turist u Francuskoj nakon konzumacije ove ribe u restoranu patio od zamagljenog vida, mučnine i slabosti mišića. Uslijedile su mučne halucinacije te je završio u bolnici puna tri dana, prenosi IFLScience.
Međutim, prema članku iz 2006. godine u kliničkoj toksikologiji, zabilježena su još dva slučaja ljudi koji su doživjeli zastrašujuće trovanje ribom.
Jedan od tih dogodio se 2002. godine nakon što je 90-godišnjak kupio ribu u Saint Tropezu kod Sredozemne obale Francuske. Nakon što je pojeo ribu, počeo je doživljavati halucinacije vrištećih ljudi i kriještanja ptica. Nije išao u bolnicu, a halucinacije starijeg muškarca i noćne more splasnuli su nakon nekoliko dana, piše morski.hr.
Pojava poznata kao ihtiolieinotoksizam
Ovi zastrašujući tripovi poznati su kao ihtiolieinotoksizam (Ihtioallyeinotoxism), rijetko halucinogeno trovanje koje se događa nakon konzumiranja određene ribe. Učinci otrova mogu izazvati poremećaje živčanog sustava i stvoriti slušne i vizualne halucinacije slične LSD-u.
Međutim, znanstvenici još uvijek nisu baš sigurni što ovu ribu u nekim slučajevima čini takvom. Studija iz 2006. godine u In vitro staničnoj i razvojnoj biologiji sugerirala da je to zbog riblje konzumacije određene vrste toksičnog fitoplanktona koji raste na morskoj travi.
Dok se glava ribe smatra najhalucinogenijim dijelom, jedno je istraživanje pokazalo da su vrlo otrovni jetra i unutarnji organi, a čini se da razina toksičnosti varira tijekom godine. Naime, najveći broj trovanja događa se u jesen.
Drugo istraživanje otkrilo je da alge kojima se ove ribe hrane sadrže toksine koji se nakupljaju u jetri životinje, što je još jedan razlog da se izbjegava jesti ovaj organ. To također upućuje da izvor halucinacija može biti prehrana salpe.
Zbog svih navedenih razloga savjetuje se postupanje s krajnjim oprezom kada je u pitanju ova vrsta. Iako neki izvori sugeriraju da su Rimljani ciljano lovili salpu jer sadrži tvar koja može djelovati izuzetno psihoaktivno. Navodno je posrijedi najjači ‘trip’.
“Slučajevi trovanja su rijetki kao napadi morskih pasa!”
Istina je da salpe pojedu nama još uvijek nepoznate planktonske morske alge koje u određenom dijelu godine mogu uzrokovat kod ljudi strašne halucinacije, povraćanje i vrtoglavicu, slabost i 36 sati noćnih mora – pisao je svojedobno o ovoj temi i Podvodni.hr.
Ta bolest se zove ihtioalienotoksizam. Međutim slučajevi trovanja salpama su stvarno rijetki poput napada morskih pasa i oni se odnose samo na južnija područja Sredozemlja – a ne na Jadran. Na arapskom jeziku salpa se zove “riba koja stvara snove”. Salpa nije jedina koja to može uzrokovati, to može bilo koja riba biljojed poput cipla.
Iz Podvodnog pak smatraju da drogiranje salpama u vrijeme Rimskog carstva nije zabilježeno u niti jednom poznatom povijesnom izvoru, a po opisu bolesti možete zaključiti kako ihtioalienotoksizam niti stvara ugodu niti ga možemo očekivati jedenjem salpi.
