Štitna žlijezda je mala, u obliku leptira, smještena je na prednjem dijelu vrata i dio je endokrinog sustava. Proizvodnjom i otpuštanjem hormona ona kontrolira mnoge važne funkcije u tijelu, poput metabolizma, odnosno pretvaranja hrane u energiju.
Hormoni štitne žlijezde utječu i na probavu, otkucaje srca, disanje, tjelesnu temperaturu, održavanje zdravlja kože i kostiju, razvoj mozga, mentalnu aktivnost i plodnost. Dakle, kad ne funkcionira ispravno to se može odraziti na čitavo tijelo.
Problemi sa štitnom žlijezdom javljaju se i kod muškaraca, ali češći su kod žena, posebno starijih od 60 godina. Ostale rizične grupe su osobe koje u obitelji imaju oboljenja štitne žlijezde, osobe koje koriste lijekove ili dodatke prehrani s visokom koncentracijom joda, i osobe koje boluju od određenih autoimunih bolesti, primjerice dijabetesa tipa 1, reumatoidnog artritisa i lupusa.
Kada posumnjati na probleme sa štitnom žlijezdom?
Budući da štitna žlijezda ima značajnu ulogu u mnogim sustavima i procesima, mogu se pojaviti raznorazni simptomi, i lako se može dogoditi da ih uopćte međusobno ne povežete.
Svakako obratite pažnju ako primijetite:
– usporen ili ubrzan rad srca
– neobjašnjivi gubitak kilograma ili debljanje
– poteškoće s podnošenjem hladnoće ili vrućine
– depresija ili anksioznost
– neredovne menstruacije
Riječ je o općim simptomima koji mogu, ali i ne moraju biti povezani sa štitnom žlijezdom. Ako ih primijetite, svakako razgovarajte s liječnikom, a obvezno mu se obratite i ako uočite kvržicu ili otečeost na vratu ili osjetite bol u tom području.
Kako se dijagnosticiraju bolesti štitne žlijezde?
Kada posumnja na problem sa štitnom žlijezdom, liječnik će vas vjerojatno prvo uputiti da izvadite krv kako bi se izmjerio nivo hormona koji stimuliraju štitnu žlijezdu (TSH). To ima za cilj locirati poremećaje pojačane i smanjene aktivnosti štitne žlijezde, a koristi se i kod dijagnoze neplodnosti kod žena.
Uobičajen dijagnostički postupak je i ultrazvuk štitne žlijezde, a preporučuje se kada napipate kvržicu, otečenost ili bol u vratu, ili ako liječnik primijeti promjene u veličini ili obliku štitne žlijezde. Može vas uputiti i na ultrazvuk i ako imate neke od ranije navedenih općtih simptoma ili spadate u rizičnu grupu.
Ultrazvuk štitne žlijezde omogućuju liječniku da procijeni veličinu, oblik, gustoću i strukturu štitne žlijezde, kao i da pretraži moguće promjene na štitnoj žlijezdi, kao što su kvrge ili čvorići. Riječ je o bezbolnoj i jednostavnoj metodi pregleda, koja nema štetno djelovanje, i može se primjenjivati kod svih pacijenata, uključujući malu djecu i trudnice.
Koje su moguće bolesti štitne žlijezde?
Četiri glavne vrste oboljenja poveznih uz štitnu žlijezdu su hipertireoza i hipotireoza, dva najčešća poremećaja funkcije štitne žlijezde te rak i uvećana štitna žlijezda.
