Vjerujemo li struci, je li cijepljenje opravdani predmet podjela u društvu te što je s mentalnim zdravljem nacije, u Studiju 4 HTV-a odgovarala je psihologinja iz Splita, Mirjana Nazor.
Govoreći o cijepljenju, kazala je da joj je žao što smo svjedoci da se oko tako jedne stvari koju smo svi čekali, i oko koje se činilo da ćemo se svi složiti - podijelili. Kad se cjepivo pojavilo, smatra - napravilo se nekoliko krivih svari.
- Umjesto da budemo sretni brže nego što se očekivalo, to je kod određenog broja ljudi izazvalo skepsu. I danas dio onih koji se ne žele cijepiti, smatraju da su pri postupku usvajanja cjepiva neki koraci preskočeni. Zato neki čekaju, da vide hoće li nuspojave biti dramatičnije - i onda se planiraju cijepiti, kaže Mirjana Nazor.
Dr. Google ne zna sve!
Dodala je kako postoji i druga skupina ljudi koji 'edukaciju' crpe s interneta i onda nakon što su pročitali dva-tri napisa tko zna kojeg autora - da su jako dobro informirani i da mogu meritorno odlučiti. S tim u vezi kaže - sve se češće zloupotrebljava pojam slobode. "Postoje ljudi koji zaziru od onog što znanost zagovara, a priklanjaju se napisima autora koji nikakvog znanja u toj domeni nemaju, zaključila je.
- Problem je dr. Google koji zna sve. Tu ne stradava samo medicina. Potpuni anonimci i amateri odjednom smatraju da mogu donositi odluke i zaključivati. To je naličje demokracije. Još uvijek ne znamo funkcionirati u demokraciji i lovimo se za rečenicu 'Svatko ima pravo odlučivati'. Međutim, zaista ne znam kako bih ja mogla odlučivati o atomskoj bombi ili kako graditi hidrocentralu, kazala je Nazor.
Gubitak povjerenja u Nacionalni stožer
- Na početku epidemije zaista smo u njih gledali s izuzetnim povjerenjem. Slušali smo svaku njihovu riječ. Veliki je broj ljudi slijedio je njihove upute. Vremenom, neke su njihove odluke bile pomalo 'čudne' i nelogične. I oni sami se u nekim situacijama nisu pridržavali onoga što su zastupali, napominje Nazor.
Revolt je između ostalog, smatra - izazvala i odluka da se djeca ne smiju baviti sportom na otvorenome. Sve to dovelo je do toga da se preporuke Stožera sada primaju sa sve većom zadrškom. Mišljenja je da se stvari teško mogu vratiti na pozicije od nekada jer se "povjerenje izgrađuje vremenom, a gubi u jednom trenutku, u jednoj rečenici, jednom postupku".
Kampanja prema mladima, zastrašivanjem se neće postići ništa
- Ono što je izgubljeno, izgubljeno je zauvijek. Postoje, međutim osobe koje ne moraju biti članovi Stožera niti znanstvene zajednice kojima se ipak vjeruje. Ali obraćanje tih osoba nije uvijek jasno i jednoznačno. Osim toga različito treba razgovarati s osobom koja ima 18 i osobom koja ima 80 godina i kampanje bi trebale biti ciljane, upozorava psihologinja, koja vjeruje da se neke stvari ipak mogu popraviti, osobito prema mladima. Smatra da se zastrašivanjem neće postići ništa.
Često neprijavljivanje kontakata od strane zaraženih osoba, smatra Nazor - stvar je našeg mentaliteta.
- Kad se vozimo, često nas vozači iz suprotnog smjera upozoravaju na kontrolu na cesti kako bi smanjili brzinu. Umjesto da smo svi zainteresirani da vozimo oprezno, skloniji smo varanju. Tako i ovdje, umjesto da shvatimo da je za sve nas dobro da se zna tko je zaražen i da se liječi - mi nastojimo to prikrivati misleći da činimo dobro, kazala je Nazor.
Mentalno zdravlje važno je uvijek, zašto smo ga se tek sad sjetili?!
Upozorila je kako pandemija i potresi utječu na našu svakodnevicu i mentalno zdravlje. Međutim, razočarana je i začuđena što smo se "mi sad, u izvanrednim situacijama - sjetili da postoji mentalno zdravlje".
- Mentalno zdravlje je važno uvijek. Ono je sastavni dio našeg zdravlja i onda kad nema ni potresa ni pandemije. Uvijek je važno o njemu voditi računa kako bismo funkcionirali na adekvatan način, da se s dnevnim stresnim situacijama znamo nositi. Važno je i da smo u stanju saslušati naše bližnje i prema njima iskazati empatiju i pomoć. Sve bismo morali raditi i kad nema izvanrednih situacija, poručila je Mirjana Nazor.
'Stakleno zvono nije dobro', učimo djecu da se nose s teškoćama
Sve se to loše odrazilo i na djecu, napominje i dodaje da "imamo nedostatak u odgojnim postupcima".
- Često kao roditelji, a djelomično i kao učitelji nastojimo djecu zaštititi od nečega što će ih uznemiriti. To nije dobro. Kao da ih čuvamo pod staklenim zvonom dok su mali kako bi se kad odrastu mogli nositi sa životom. To je potpuno pogrešno. Djecu treba od najranijih dana učiti da se prilagođavaju i mi smo tu da ih podučimo kako će podnijeti neki neuspjeh ili razočaranje, naglašava psihologinja Mirjana Nazor.
