Većina ljudi svjesna je da bi trebala provoditi više vremena na otvorenom, no svakodnevne obveze često potiskuju šetnje, boravak u parkovima i druge aktivnosti u prirodi. Ipak, sve više istraživanja potvrđuje da upravo vrijeme provedeno među zelenilom može imati značajan pozitivan učinak na mentalno i fizičko zdravlje.
Marc G. Berman, profesor psihologije na Sveučilištu u Chicagu, godinama proučava utjecaj okoline na ljudski mozak. Prema njegovim zaključcima, nedostatak kontakta s prirodom može pridonijeti povećanoj razini stresa, osjećaju usamljenosti te razvoju kroničnih zdravstvenih problema.
Ključnu ulogu pritom ima način na koji funkcionira ljudska pažnja. Prema teoriji obnove pažnje, koju su razvili psiholozi Stephen i Rachel Kaplan, postoje dvije vrste pažnje. Usmjerena pažnja koristi se tijekom rada, vožnje, korištenja mobitela i drugih aktivnosti koje zahtijevaju koncentraciju te s vremenom dovodi do mentalnog umora. S druge strane, prirodna okruženja aktiviraju takozvanu nevoljnu pažnju koja omogućuje mozgu da se odmori i oporavi.
Berman ističe kako su prirodni krajolici „blago fascinantni“, zbog čega privlače našu pozornost bez napora i pomažu smanjiti mentalno opterećenje.
Kako bi se lakše usvojile zdrave navike, istraživačica Rachel Hopman-Droste osmislila je pravilo 20-5-3. Ono preporučuje najmanje 20 minuta boravka u zelenom prostoru tri puta tjedno, pet sati provedenih u prirodi jednom mjesečno te trodnevni odmor bez tehnologije jednom godišnje.
Za ljude koji žive u urbanim sredinama i nemaju jednostavan pristup prirodi stručnjaci savjetuju unošenje biljaka u dom ili ured te korištenje fotografija i drugih elemenata koji podsjećaju na prirodno okruženje. Pojedina istraživanja pokazala su da čak i promatranje prizora prirode može imati pozitivan učinak na mozak.
Pozitivne promjene primjećuju i organizacije koje redovito organiziraju aktivnosti na otvorenom. Manny Almonte, osnivač neprofitne organizacije koja mlade vodi na kampiranja i izlete u prirodu, ističe da mnogi sudionici već nakon kratkog vremena provedenog vani osjećaju veće zadovoljstvo i povezanost s okolinom.
Stručnjaci zaključuju kako za dobrobit nije potrebno provoditi sate u divljini. Već dvadesetak minuta u prirodi nekoliko puta tjedno može biti jednostavan korak prema manjoj razini stresa i boljem mentalnom zdravlju.
