Hrvatska udruga likovnih umjetnika - Split (ili HULU – Split) broji preko 70 godina postojanja, ali i gotovo 500 umjetnika, a po prvi puta na čelu se našla jedna žena. I po prvi put u povijesti nije u pitanju umjetnik. Ona je diplomirana povjesničarka umjetnosti, a njezino ime je Ana Bratić. Sigurno ste na taj podatak naišli nedavno po medijima jer je to relativno friška vijest, a mi smo razgovarali s mladom ženom koja ulazi u povijest kao prva žena na čelu te Udruge.
Zanimalo nas je, je li je odluka da ona bude na čelu HULU-a iznenadila.
"I da i ne. Nikada se nisam s tim pretjerano zamarala, a u Udruzi sam preko tri godine te sam se oslanjala na stečene kompetencije, radno iskustvo i znanje. S druge strane, unutar Udruge, uvijek je postojao manjak interesa za rukovoditeljske poslove i takav vid eksponiranja. Ipak, moram priznati da sam ponosna što sam postala prva žena na čelu Udruge“, kazala nam je Ana.
Već smo spomenuli da je prva osoba na čelu Udruge koja nije umjetnica.
"Diplomirala sam povijest umjetnosti i filozofiju. Još za vrijeme studija volontirala sam unutar HULU-a te nastavila stručno usavršavanje unutar Udruge i potom koordinirala godišnjim izložbenim programom. Generalno, ono čime se bavim su organizacija izložbi, produkcija i kuriranje izložbi.“, otkrila nam je.
Kakav je plan i program za HULU?
"Za sad nam je cilj nastaviti sve ono što smo do sada uspješno odrađivali. Program je poprilično bogat, od redovnih izložbi u Salonu Galić, gdje svaki mjesec imamo novu izložbu. Zatim nastavak suradnje s Centrom za cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, i programom galerije Zoje Dumengjić u KBC-u Split na Firulama koji smo pokrenuli prošle godine u okviru 41. Splitskog salona na input kustosice salona Ivane Meštrov te suradnjom s Filozofskim fakultetom u Splitu.
Cilj mi je, što sam i predstavila kroz program, širiti se i van Splita, omogućiti veći broj izložbi kroz suradnje, pretendirati na suradničke izložbe i kolaboracije s drugim akterima kako na lokalnoj, tako i nacionalnoj na sceni te proširiti vidljivost van matičnog grada. Svakako se i više fokusirati na europske projekte čime bismo unaprijedili financijsku stabilnost Udruge te podigli kvalitetu programa, dodatno unaprijedili digitalni sadržaji, digitalni marketing i generalno bolju vidljivost HULU-a“, kaže nam dalje sugovornica.
HULU očekuju dva velika projekta, to su Splitski salon i obilježavanje 100 godina Salona Galić.
"U idućoj godini predviđena su dva velika projekta 42. Splitski Salon i obilježavanje 100 godina Salona Galić. Za obljetnicu je predviđena monografija Salona Galić čija je autorica koncepcije i glavna urednica dr.sc. Sandi Bulimbašić s Konzervatorskog odjela u Splitu sa suradnicima prof.dr.sc. Daliborom Prančevićem s Filozofskog fakulteta u Splitu, dr. sc. Darijom Alujević te dr.sc. Lovorkom Magaš Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Monografija će obuhvatiti više tema, čija su istraživanja počela, a i krećemo u dogovor oko izložbenog dijela i popratnih sadržaja. Što se tiče 42. Splitskog Salona, program prijavljujemo u okviru javnih natječaja za financiranje za iduću godinu, a organizacija tako velikog projekta uključuje rad i dogovor svih upravnih tijela Udruge i samoga članstva. Uskoro ćemo sazvati upravni odbor te definirati u kojem smjeru idemo.“, pojašnjava nam Ana.
U udruzi je velik broj umjetnika, a oni se u svakodnevnom životu susreću s brojnim problemima.
"Okupljamo preko 480 članova, u više različitih sekcije – slikarska, kiparska, multimedijalna, interdisciplinarna i kustoska. Generalno, kao probleme istaknula bih manjak prepoznatljivosti umjetnika, niske budžete financiranja, kao i njihov izostanak. Umjetnici su prepušteni samostalnom snalaženju u administrativnoj i projektnoj dokumentaciji. Kao strukovna Udruga, a i osobno, pomažemo pri edukaciji i pisanju projekata, a svakako se zalažemo i za bolje uvjete formiranja projektnih natječaja. Usto, istaknula bih netransparentnost formiranja i donošenja novog zakona o umjetnicima i problem trenutnog Zakona o doprinosima te svakako nepostojanje tržišta umjetnina i njegove pravne regulative. U borbi za prava i uvođenje promjena svakako je važna umreženost s ostalim strukovnim udrugama u Hrvatskoj.“ kazala nam je Ana.
A kakav je odnos s Gradom?
"Prošla godina je bila izazovna za sve uslijed ostavke gradonačelnika i izvanrednih izbora zbog čega su se proračunska sredstva definirala dosta kasnije od uobičajenog. Te je nedostatak namjenskih sredstva, generalno rezultirao neizvjesnom situacijom. Svako ću raditi na boljoj komunikaciji s Gradom Splitom, ne samo po pitanju financiranja, nego i generalnoj zainteresiranost za naš rad i važnost na području kulture i umjetnosti, kao i njenog vrednovanja. Važno je stvarati mostove, i nadam se da će se Grad aktivirati i oko 100 godina Salona Galić te pokazati potporu u bilo kojem smislu“, kazala nam je za kraj predsjednica HULU-a.
