Pušači slove za rizičnu skupinu kada su u pitanju infekcije koronavirusom. Prema istraživanju objavljenom u Kineskom medicinskom žurnalu (Chinese Medical Journal) njihovi simptomi su obično teži i traju duže nego kod nepušača i ishod je češće smrtonosan, piše Deutsche Welle.
No za razliku od tih tvrdnji, francuski znanstvenici s Instituta Pasteur, predvođeni neurobiologom Jean-Pierreom Changeauxom, pretpostavljaju da bi nikotinski flasteri mogli pomoći u sprečavanju infekcije ovim opasnim virusom. Oni su odgovarajuću hipotezu o tome objavili na znanstvenom portalu Qeios.
Do ovog su zaključka došli jer je, prema njihovim podacima, a koji su u suprotnosti s kineskom studijom, među pacijentima inficiranim covidom-19 zabilježen samo mali broj pušača.
Pušači ne obolijevaju češće od ostalih
Najvažniji rezultati studije: od 500 pacijenata inficiranih koronavirusom, 350 je bilo hospitalizirano, a 150 je imalo blage simptome bolesti. Među njima je bilo samo pet posto pušača, izjavio je za agenciju AFP voditelj studije i profesor interne medicine Zahir Amoura. To zauzvrat čini 80 posto manje pušača među pacijentima nego u općoj populaciji iste dobi i spola.
I jedna ranija metastudija talijanskih znanstvenika, okupljenih oko Giuseppea Lippija iz Verone, objavljena u European Journal of Internal Medicine, došla je do sličnih rezultata. Oni su također zaključili da pušači ne obolijevaju češće od ostalih.
Francuska studija polazi od toga da nikotin može zaštititi od koronavirusa. To se temelji na hipotezi „da nikotin prianja na stanične receptore [ACE2] koje koristi virus i tako sprečava vezivanje virusa za receptore", objašnjava Changeux, koji također predaje na Collège de France.
Krajnji zaključak znanstvenika je da u tom slučaju virus ne može prodrijeti u stanicu i ne može se širiti organizmom. U bolnici La Pitié Salpêtrière u Parizu to bi se sada trebalo detaljnije ispitati.
Koja je zapravo uloga ACE2-receptora?
Međutim, mišljenja znanstvenika se razilaze oko hipoteze da ACE2-receptori imaju blokirajući učinak. Neurolozi James L. Olds i Nadine Kabbani iz Fairfaxa u Virginiji još su 18. ožujka u časopisu The FEBS Journal objavili studiju u kojoj polaze od toga da nikotin vrši nadražaj staničnih receptora.
Stoga oni pretpostavljaju da virusi imaju još bolje šanse da prodru u stanice. I to bi moglo objasniti zašto pušači imaju posebno teške simptome.
Pušenje nije rješenje
Jesu li u pravu francuski ili američki stručnjaci, mogu pokazati samo dalja istraživanja. Praktički svi liječnici se slažu u tome da pušenje predstavlja dodatni rizik kod obolijevanja od COVID-19.
Oni savjetuju da se što prije prestane pušiti, jer koronavirus prvenstveno pogađa pluća, koja su kod pušača ionako već oštećena.
Za razliku od unosa čistog nikotina upotrebom nikotinskih flastera, koji se koriste tijekom odvikavanja od pušenja, konzumiranjem duhana se u organizam dodatno unose mnoge druge štetne supstance, uključujući i one koje potiču nastanak raka.
Kada je riječ o upotrebi nikotinskih flastera, čija doziranja su različita, nužna su dalja istraživanja i testovi. Ako se francuska studija ispostavi kao točna, nikotin bi mogao zaštititi čak i ljude koji su izloženi kontaktu s oboljelim pacijentima i time izložene većem riziku od infekcije.
U svakom slučaju, unos nikotina nikako nije bezopasan, jer je riječ o toksinu. Pušenjem jedne cigarete pušač unosi u organizam između jednog i tri miligrama nikotina, kojeg u jednoj cigareti ima oko 12 miligrama.
Znanstvenici su i ranije smatrali da nikotin može imati pozitivne efekte na organizam. Tako su primjerice ispitani učinci nikotinu sličnih tvari na liječenje Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Za ljude s ozbiljnim bolestima kao što je demencija, usporedba je bila u korist nikotina.
No naravno: dosadašnji rezultati studije nikako ne znače da bi svatko trebao što prije i što češće posezati za cigaretama, piše Deutsche Welle.
