Splitskim gradskim vijećnicima predstavit će se danas na sjednici Gradskog vijeća u najboljem izdanju komunalne i ine tvrtke u vlasništvu ili suvlasništvu Grada, kako ostvarenim ciljevima, organizacijskim uspjesima pa tako i završnim računima za proteklu 2022. godinu.
Godišnje izvještaje o poslovanju svojih trgovačkih društava predstavit će njihovi direktori i to Čistoće, Žnjana, Splitske obale, Lovrinca, Parkova i nasada, Split parkinga, Stano-uprave, Vodovoda i kanalizacije, Prometa, Razvojne agencije Split - RaST i DES-a.
Predstavljavamo vam samo mali dio izvještaja Čistoće koji je prepun zanimljivih statističkih, financijskih i razvojnih podataka. Tako u izvještaju pročelnice za komunalu Leone Grgić tvrdi se da je tijekom 2022. godine Čistoća d.o.o. izvršila planirano čišćenje odnosno pometanje javno-prometnih površina na području Grada Splita u obimu od 359.488.603 m2. U izvještaju aktualnog direktora Ivice Karoglana pak stoji kako Čistoća ima 8 milijuna kuna prihoda od čišćenja javno-prometnih površina. To bi bilo onda 2 lipe po metru kvadratnom (?).
Ali zato je plaćeno 650 tisuća kuna za intelektualne usluge, 436 tisuće kuna za iznajmljene agencijske radnike i preko milijun kuna za otpremnine te 176.840 kuna naknada za pet članova Nadzornog odbora. Čistoća ima 30 milijuna kuna zadržane dobiti i milijun kuna razlike u plusu od prihoda i rashoda ove godine.
Radnici, njih 322 "tuku" prekovremene i to za 50 posto više nego 2021. godine. U prosjeku je svaki radnik svaki radni dan "ostao u firmi" bar pola ure više i bio na bolovanju 30 radnih dana. Uz to se broj ozljeda na radu popeo s 9 pretprošle godine na 22 prošle godine što je i najveći broj u zadnjih deset godina. Zbog njih se izgubilo 876 radnih dana.
Obzirom na prosječnu starost radnika od preko 47 godina ne čudi prilično veliko bolovanje. Zahtjevni fizički rad uz brojne opasnosti uzima svoj danak. Pitanje je treba li i gradska uprava početi razmišljati i o značajnijem pomlađivanju Čistoće. No, uz prosječnu plaću od tek nešto više od tisuća eura to će ić vrlo teško.
U tablici s podacima o ukupnim količinama prikupljenog otpada na odlagalištu Karepovac, kad gledamo samo donji dio, onaj o komunalnom otpadu, vidimo nagli porast količine biorazgradivog otpada iz kuhinja i kantina. Možda je i to pokazatelj buma splitskog ugostiteljstva i/ili onog okolnog, gradova i općina koje također zbrinjavaju svoj otpad na Karepovcu. Vrlo je diskutabilan i podatak o prikupljenoj količini ostataka od čišćenja ulica. Zagovornici tvrdnje da se grad manje čisti ovdje bi mogli dobiti svojevrsnu potvrdu.
Kad se usporede podaci iz tablice o ukupnim količinama prikupljenog otpada na odlagalištu Karepovac po kojoj se prikupi godišnje ispod 120 tisuća tona i tablice količine prikupljenog otpada po vrstama isporučenim oporabiteljima, ovlaštenim tvrtkama za zbrinjavanje i uporabu otpada, vidi se koliko smo tek na početku cilja da se sve teoretski reciklira. To što oporabitelji preuzmu je tek nešto više od 4,2 posto u prošloj godini. Jest tri puta bolje nego u 2018. godini, ali i dalje malo. No, u upravi Čistoće optimizma ne manjka.
"Kako bi se ostvario jedan od najvažnijih ciljeva u gospodarenju otpadom, a to je povećanje postotka odvajanja otpada, na području Grada Splita potrebno je izgraditi infrastrukturu i građevine za gospodarenje otpadom sukladno usvojenom Planu gospodarenja otpadom na području Grada Splita.
Do kraja 2022. godine izgrađena su dva reciklažna dvorišta kojima upravlja Društvo: reciklažno dvorište na lokaciji odlagališta otpada Karepovac, na adresi Dračevac 122 i RD Orišac u Splitu, na adresi Put Orišca 7C. U 2023. godini otvorena su još dva reciklažna dvorišta: RD Pujanke i RD Kopilica, koja su djelomično sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Kako bi odvojeno prikupljanje otpada što više približili građanima, a zbog nepravodobno izgrađenih reciklažnih dvorišta, davatelj javne usluge do sada je nabavio i deset mobilnih reciklažnih dvorišta, koji se naizmjenice postavljaju na zato definirane lokacije na području Grada Splita (15 lokacija)", dio je izvještaja pročelnice Leone Grgić.
