Zbog iznimne važnosti dizelskog goriva za građane i gospodarstvo, ograničene cijene benzinskog i dizelskog goriva, do kraja važenja zaštitnih mjera, treba izjednačiti!
Po novoj Uredbi o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata cijena benzina je smanjena sa 11,19 na 10,62 kune, a cijena dizela povećana s 12,35 na 12,89 kuna. Dakle, dizelsko je gorivo sada skuplje za 2,27 kuna po litri, odnosno 21,4 posto. To je višestruko štetno za građane i gospodarstvo te pokazuje da su vladine mjere za pomoć građanima i gospodarstvu uvelike populistički blef. Naime goriva izravno i neizravno ugrađena je u sve što trebam građanima i gospodarstvu, piše autoportal.
Pritom je važno zapaziti: konkretno:
– 70 posto građana vozi dizelske automobile, koje je dvostruko skuplje održavati od benzinaca.
– 90 posto socijalno ugroženih građana, koji zbog lošeg javnog prometa nemaju alternativu voze manje ili više dotrajale dizelske automobile.
– novije automobile na benzinsko gorivo (benzince i hibride) voze imućniji građani, pa su ovo i Superhik-mjere (uzmi siromašnima da bi dao bogatima).
– 93 posto manjeg gospodarstva, 98 posto srednjeg i praktički 100 posto krupnog gospodarstva u transportnim sredstvima koristi dizelsko gorivo.
– 75 posto naših turista dolazi dizelskim automobilima pa će ova mjera loše utjecati na turističku postsezonu.
Ovakva struktura cijena goriva ekonomski i ekološki je neopravdana, a tržišne utjecaje je, iz nacionalnih interesa trebalo prigušiti te cijenu bolje izbalansirati. Većina naših građana lošijeg imovinskog stanja, koji zbog lošeg javnog prijevoza (po tome smo na samom dnu Europske unije) ne mogu bez automobila, proteklih su godina kupovali dizelske automobile, u pravilu dotrajale i s dosta prijeđenih kilometara, koje je skupo održavati, kako bi, barem, štedjeli na gorivu.
Ovakvim cijenama Vlada m je zabila nož u leđa te poništila učinke ostalih mjera. Stanje u gospodarstvu dodatno će se pogoršati, a sve će se, na kraju, prebaciti na leđa građana. Svojevrstan obračun s dizelskim automobilima nema nikakvo utemeljenje u realnim ekološkim čimbenicima. Njemački ADAC je još 2018. dokazao da dizelski automobili po normi Euro 6, po ukupnoj bilanci, manje zagađuju okoliš, ne samo od benzinskih, nego i od električnih automobila.
Sve je to bilo i jest uvjetovano geostrateškim interesima, kako bi se umanjio profit, dakle i utjecaj Rusije i arapskih zemalja. Hrvatska nema interesa (osim onoliko koliko je prisiljena), nego se treba boriti za vlastite interese, posebice najugroženijih građana i gospodarstva. Stoga predlažemo da se, po potrebi državnim financijskim intervencijama, do kraja važenja mjera ograničenja cijena goriva, izjednače cijene benzina i dizela.
