Cijene stanova u Zagrebu dosegnule su povijesne rekorde, ali promet je pao za 25 posto. Struka upozorava da će vlasnici morati spuštati cijene jer kupaca za nerealne iznose više nema - promet stanova osjetno pada – u Zagrebu čak 25 posto – pa mnogi oglašeni stanovi mjesecima ostaju bez kupaca.
Promet pada, cijene i dalje divljaju
Cijene stanova u Hrvatskoj posljednjih deset godina gotovo su se udvostručile, a prosjek u Zagrebu dosegnuo je 3000 eura po kvadratu. Iznajmljivanje je također drastično poskupjelo, s prosjekom od 900 eura mjesečno. No unatoč visokim cijenama, promet stanova osjetno pada – u Zagrebu čak 25 posto – pa mnogi oglašeni stanovi mjesecima ostaju bez kupaca.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u i osnivač agencije Kastel, smatra da se tržište nalazi u “svojevrsnom kaosu”. “Vlasnici stanova često traže nerealne cijene. Starogradnja se ne prodaje, a kad dođe do realizacije, cijena se spušta 5 do 10 posto. Ljudi jednostavno ne žele prihvatiti da njihova nekretnina ne vrijedi onoliko koliko zamišljaju”, kaže Ranilović.
Kao ilustraciju navodi primjer stana u Maksimiru – vlasnik je tražio 3800 eura po kvadratu, da bi na kraju stan bio prodan za 2400 eura. “Da mu nije hitno trebala gotovina, i danas bi ga držao u oglasnicima”, dodaje, a prenosi Tportal.
Nelegalni posrednici i zakonske rupe
Dodatni problem na tržištu stvara velik broj neregistriranih posrednika.
Prema službenim podacima, u Hrvatskoj postoji oko 1400 agencija, no mnoge posluju nelegalno, zapošljavajući agente preko obrta bez potrebnih licenci. “Takva praksa uništava legalne agencije, posebno u manjim sredinama. Ti agenti često dižu cijene nerealnim obećanjima prodavateljima i time unose nered”, upozorava Ranilović.
Zbog toga su u pripremi izmjene zakona kojima će se za rad bez licence uvoditi kazne od 20 do 35 tisuća eura. “Cilj je odvraćanje svih onih koji pokušavaju ući u posao na crno”, naglašava za Tportal.
Potražnja raste, ali stanovi zjape prazni
Iako potražnja postoji, Hrvatska ima čak 600.000 praznih stanova. Nacionalni plan stambene politike predviđa poticanje vlasnika da ih stave na tržište – kroz model u kojem bi odmah dobili 60 posto očekivanog prihoda od najma. “Ako samo dva posto tih stanova dođe u opticaj, to je već 12.000 novih jedinica za najam”, kaže Ranilović.
Plan predviđa i porez na nekretnine, ali i mjere poput povrata dijela PDV-a pri kupnji prve nekretnine. Ranilović se s potonjim ne slaže jer smatra da time država dodatno potiče potražnju umjesto da fokus stavi na ponudu, prenosi Tportal.
Psihologija cijena i buduća kretanja
Unatoč padu prometa, cijene i dalje rastu jer vlasnici teško odustaju od zamišljene vrijednosti. “I u krizi 2008. trebalo je mjesecima da cijene počnu padati. Ljudi teško prihvaćaju da njihova nekretnina vrijedi manje od onoga što očekuju. Potrebno je vrijeme da tržište prihvati novu realnost”, objašnjava Ranilović.
Najtraženiji su mali stanovi do 200.000 eura, dok su oni iznad 400.000 eura sve teže prodajivi. Kupci s većim budžetom uglavnom se okreću novogradnji. U centru Zagreba, prosječna realizirana cijena za rabljeni stan iznosi oko 2500 eura po kvadratu, iako mnogi vlasnici traže i do 4000 eura – bez opravdanja.
Konačna prognoza
Hoće li cijene napokon pasti?
Ranilović smatra da brzog pada neće biti: “Dok se ne poveća ponuda i ne smanji pritisak potražnje, cijene će ostati problem. No oni koji su nedavno stavili stan na tržište morat će spuštati cijenu jer u suprotnom kupaca neće biti.”
