Dugoočekivana gradnja prve dionice omiške zaobilaznice Omiš - Dugi Rat, trebala bi početi krajem sljedeće godine. Potvrdio je to novinarima dožupan Ante Šošić na današnjoj sjednici Županijske skupštine.
- Već smo imali dva sastanka s Hrvatskim cestama, na kojima je bilo riječi i o drugim temama po pitanju infrastrukture u našoj županiji. Ocijenili smo da je to prioritet broj jedan uz tunel Kozjak. - rekao je Šošić.
Radi se o projektu u vrijednosti 283 milijuna eura koji je podijeljen u četiri faze. Prva faza je dvotračna cesta Omiš - Dugi rat, koja prelazi u četverotračnu do čvora Mravince. Druga faza je čvor Mravinci - Podstrana, zatim treća Dugi Rat - Krilo, te četvrta Krilo - Podstrana.
- Prema dinamičkom planu Hrvatskih cesta, gradnja počinje koncem iduće godine. Nadamo se da neće biti zastoja i negdje do kraja 2023., početka 2024. godine bi trebala biti stavljena u funkciju. - rekao je Šošić.
Dodao je i da je do tada potrebno "osvježiti" alternativnu trasu, pa se razmišlja o trećoj traci na potezu od Naklica do Žrnovnice.
Otkrio je i da Županijske ceste uskoro kreću u rekonstrukciju ceste od Žrnovnice do kamenoloma. Izdana je građevinska dozvola, putem natječaja odabran izvođač, a prva faza je oko 15 milijuna kuna.
U planu i luka nautičkog turizma Krilo Jesenice
Na upit novinara o mogućnosti gradnje luke nautičkog turizma Krilo Jesenice, potvrdio je da je to jedna od sastavnica ovog projekta.
- To je integralni projekt koji obuhvaća i luku Krilo Jesenice, koja je jedna od bitnih sastavnica da bi se uopće cijeli projekt mogao financirati putem EU fondova i kredita Svjetske banke. Luku će Županijska lučka uprava zajedno s ukupnim kontekstom projekta realizirati, samo dinamika mora biti usklađena s dinamikom ceste da bi se postigla prvotna namjera te luke. - rekao je Šošić.
Privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, Stipe Čogelja, je potvrdio kako je luka Krilo jedan od ključnih dijelova projekta.
- Proširili smo lučko područje Lučke uprave Splitsko - dalmatinske županije, imaju sredstava za izvršiti tu realizaciju, naravno kao trajektno pristanište, jer Europska unija traži multimodalni pristup razvoju prometa i to je osnov za financiranje te ceste, kasnije luke i proširenja kapaciteta za Kriljane.
Dodao je i kako država, županija i jedinica lokane samouprave podupiru Kriljane i tako će i nastaviti, jer oni su jedan od najvrjednijih bogatstava u pomorstvu koje Splitsko - dalmatinska županija ima.
Kratko je komentirao i upit novinara o prijedlogu Pokreta otoka da se u Vijeće za koncesije uvrsti i član civilnog sektora.
- Oni su poslali taj prijedlog i usvojen je. Nažalost, nismo imali drugih adekvatnih prijedloga od nijedne druge udruge. - rekao je Čogelja.
