Cijena kilograma i lani je bila od 50 do 60 eura (nekadašnje 452 kune!), koliko i prosječan ručak za četveročlanu obitelj u osrednjem restoranu ili 8,5% minimalne neto plaće u Hrvatskoj.
Vezica od 200 do 250 grama košta 10-15 eura, koliko i 1,2 kilograma junećeg buta ili odojka ili pak 2 kg svinjskog buta u obližnjim mesnicama. No da nema onih koji će za tu "divlju" delikatesu toliko izbrojati, cijene bi sigurno bile niže, objašnjavaju kumice na zagrebačkoj tržnici Dolac. Riječ je, naime, o prvim ovogodišnjim šparogama kojima su "ukrasile" svoje štandove. No tko misli kako se jedna vezica nabere poput blitve ili špinata za par minuta te da je ta vitaminska bomba i te kako precijenjena, može i sam nabijati kondiciju po dalmatinskom kamenjaru. A pritom upaliti "radare" i za zmije koje su već izmilile iz svojih skrovišta i ima ih na sve strane, napominje prodavačica iz Sukošana.
- Manje vezice od oko 200 grama su 10, a ove nešto veće i teže 15 eura. One najmanje su po 5 - odgovara, ističući kako posao branja šparoga nije ni najmanje lak ni jednostavan. No možda je jedini koji u proteklom razdoblju nije "dotakla" inflacija s obzirom na to da je cijena kilograma i lani bila od 50 do 60 eura (nekadašnje 452 kune!), koliko i prosječan ručak za četveročlanu obitelj u osrednjem restoranu ili 8,5% minimalne neto plaće u Hrvatskoj, piše Večernji list.
"Obična" šparoga
Tko ih je i kako brao, s dozvolom ili bez, na inspekcijama je da provjere, s obzirom na to da i za taj "korov" vrijede određena pravila. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kažu kako u Hrvatskoj za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (komercijalne svrhe) zavičajnih divljih vrsta koje je regulirano Zakonom o zaštiti prirode, Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta i Stručnom podlogom za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta 2024. – 2026., treba ishoditi dopuštenje njihova ministarstva. Na toj je listi, primjerice, veliki broj gljiva, mahovina, lišajeva, algi, sjemenjača, papratnjača, puževa, pijavica, člankonožaca, vodozemaca..., ali ne i divlja ili oštrolisna šparoga (Asparagus officinalis), što znači da za nju ne postoji obveza ishođenja dopuštenja za sakupljanje iz prirode. S druge strane, na listi se nalazi bljušt (Tamus communis), koji u Dalmaciji smatraju manje vrijednom vrstom šparoge, a zovu ga i kuka, bljušć, bruškandul, kukača ili kukovina – samonikla biljka iz porodice dioscoreaceae (bljuštovki) čiji su izdanci jestivi, a plodovi vrlo otrovni.
Ipak, na površinama kojima gospodare Hrvatske šume vrijede pak druga pravila za "običnu" šparogu, koja nije u tom "biranom" društvu. Za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda u šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RH za koji su nadležne Hrvatske šume, a u koje spadaju i divlje šparoge, mora se pribaviti njihova dozvola. Čak i ako se sakupljaju za vlastite potrebe.
- Izrada dozvole za osobne potrebe potpuno je besplatna. Svim sakupljačima nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe omogućena je samostalna izrada dozvole putem naše web-aplikacije koja je objavljena na portalu Hrvatskih šuma. Dozvola se izrađuje za tekuću godinu i važi do 31.12. iste godine. Izrađuje se tako da se odabere uprava šuma podružnica na čijem se području sakupljaju biljke i gljive - objašnjavaju te dodaju kako je za svaku podružnicu potrebno napraviti novu dozvolu, dok se lista proizvoda koji se nalaze na dozvoli može nadopunjavati. Po završetku izrade sustav generira dozvolu u obliku PDF-a koju automatski isporučuje korisniku na registrirani mail. U slučaju da se berači ne služe računalom i ne mogu ishoditi digitalnu dozvolu, još uvijek svoj zahtjev mogu uputiti dolaskom u šumariju ili podružnicu ili isti poslati putem pošte i dozvolu će dobiti na kućnu adresu. "Naravno, i dalje besplatno", naglašavaju.
Sezona u ožujku i travnju
No kako se dozvola isključivo odnosi na osobne potrebe, zabranjena je prodaja ili prerada pa onda opet prodaja takvih proizvoda, javlja Večernji list.
Sakupljanje za komercijalne potrebe (prodaju) regulira se pak Ugovorom o sakupljanju. Sakupljačima se za ubrane plodove izdaje popratnica za njih Hrvatskim šumama plaćaju naknadu ovisno o količini ubranih plodova. - Za sad nemamo informaciju da je neki pojedinac zatečen u sakupljanju plodova bez dozvole i da mu je izrečena kazna, a s obzirom na to da je ishođenje dozvola maksimalno pojednostavljeno, nadamo se da kazni neće ni biti - kazali su iz HŠ-a.
Sezona šparoga, koje se još naziva i šparga, beluš, mekostruk, kalenac ili vilina metla, obično traje u ožujku i travnju. Proljetni su čistač organizma i delikatesa koja se može koristiti kuhana u vodi ili na pari, začinjena umacima, sirom ili jajima, kao sastavni dio variva, slanih pita, juha, čak i domaćeg kruha. Ipak, nije rijetkost da ih ljubitelji u Dalmaciji, zahvaljujući sve nepredvidljivijim posljedicama klimatskih promjena, te samonikle biljke mogu naći i u jesenskim mjesecima.
